Dermatolozi u ovo doba godine obično imaju najviše upita o utjecaju sunca na zdravlje i zaštiti od zračenja, a u toj se masi informacija krije i dosta mitova koji, osim što nisu točni, mogu biti vrlo štetni za zdravlje.

Za početak, preplanulost ne štiti od sunca jer ne postoji boja kože koja će nas štititi od zračenja. Kad ste zaradili boju, to samo znači da je vaša koža reagirala na stalno UV zračenje kojem ste izloženi, no i dalje morate koristiti zaštitne kreme.

Naime, prirodni pigment kože ima zaštitni faktor 4, ali to se odnosi na prirodnu tamniju put, a ne novostečenu boju. Kako se bijela majica može usporediti sa zaštitinim faktorom 7, jasno je da to i nije neka zaštita.

Koža pamti opekline iz djetinjstva, no mit o tome da je 80 posto štete napravljeno do punoljetnosti još je opasniji od onog prvog. Nova su istraživanja pokazala da u mladosti zaradimo tek četvrtinu opeklina od sunca, što znači da se štititi moramo u bilo kojoj dobi.

Kremu za sunčanje treba koristiti pravilno, prema uputama napisanim na omotu, jer inače nastaju razlike između deklariranog faktora zaštite i stvarnog faktora koji možemo drastično smanjiti krivom primjenom. 

Lice jest najizloženije suncu, no od raka kože treba štititi i ostale dijelove tijela na koje često ne mislimo, primjerice stražnje strane ruku ili nogu, vrat i slično.

Mit o vitaminu D koji je, istina, potreban našem tijelu navodi neke ljude na pretjerano izlaganje suncu, a zapravo ga se može dobiti u dovoljnim količinama jaja, šampinjona ili masne ribe, stoga, promijenite prehranu a suncu se izlažite oprezno. 

Oblačno vrijeme obično je signal za propuštanje korištenja kreme za sunčanje, no, oblaci zaustavljaju tek 20 posto UV zraka, što znači da se uvijek treba dobro zaštititi kad planirate boravak na otvorenom.