« Svijet
objavljeno prije 1 godinu i 6 mjeseci
JRB

Migracijska politika EU-a u 2023.: kvadratura kruga

Rasprave o politici azila u EU-u će se nastaviti voditi i 2023. Dva tabora su nepomirljivo suprotstavljena: oni koji su za to da se primi više izbjeglica i oni koji su za još učinkovitije sprečavanje njihovog dolaska

Kako će to izgledati u 2023.?
Kako će to izgledati u 2023.? (Arhiva)
Više o

EU

,

migranti

,

politika

Rat Rusije protiv Ukrajine pokrenuo je masovni val izbjeglica prema Zapadu. Prema podacima UNHCR-a (od 6.12.2022.) registrirano je oko 4,8 milijuna izbjeglica, uglavnom na istoku EU-a, u Poljskoj, baltičkim državama, Rumunjskoj, Slovačkoj i Njemačkoj. „Imamo najveću izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata. Nastavit ćemo podržavati te ljude. Zajedno ćemo prevladati ovu krizu", rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson u Bruxellesu sredinom prosinca.

No neke članice EU-a već se žale da su preopterećene, a i u Njemačkoj vlada i općine strahuju od poteškoća sa smještajem. Ylva Johansson će 2023. imati pune ruke posla kako bi održala jedinstvo država članica, jer se ratne izbjeglice ne raspoređuju ni po kakvom ključu i mogu se slobodno kretati po Europskoj uniji.

Migracije i vanjske granice EU-a

Zabrinutost za ljude iz Ukrajine donekle je skrenula pažnju s migracijskih kretanja na jugoistoku EU-a. Broj tražitelja azila iz Sirije, Afganistana, Pakistana ili Egipta i broj ilegalnih prelazaka granice naglo su porasli u 2022. godini. Frontex je do listopada registrirao oko 280.000 neregularnih ulazaka u EU. To je 77 posto više nego 2021. - i najveći broj od vrhunca takozvane izbjegličke krize 2015. i 2016.

U svojoj „analizi rizika" do 2032. Frontex očekuje da će migracijski pritisak nastaviti rasti narednih desetak godina. „Aktualna migracijska i izbjeglička kriza na južnim i istočnim granicama EU-a ukazuju na to da će EU najvjerojatnije doživjeti više ovakvih događaja. Kombinacija složene geopolitike, turbulentne sigurnosne situacije i sve neprijateljskijeg multipolarnog svijeta - dovest će do društvenih preokreta koji temeljno mijenjaju mnoge regije i zemlje porijekla izbjeglica i migranta", navodi se u izvještaju Frontexa.

Budući da migracijska kretanja predstavljaju ogromnu prijetnju sigurnosti vanjskih granica Europe, Frontex preporučuje sveobuhvatne mjere predostrožnosti za jačanje zaštite granica.

Hoće li Švedska postići dogovor nepomirljivih?

Švedsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2023. treba nastaviti s reformama sustava azila i upravljanja granicom, oko čega se članice već godinama ne uspijevaju dogovoriti. Suština tog problema - sukob između država koje žele nastaviti ograničavati pristup migrantima i onih koje su ih i dalje spremne prihvatiti - vjerojatno neće biti riješena ni 2023. godine.

Jer, oni koji su spremni prihvatiti migrante od zagovornika „utvrde Europe" traže solidarnost i pomoć - koje rijetko dobivaju. Kao rezultat toga, zemlje na granicama EU-a kao što su Grčka, Italija, Španjolska, Mađarska i Hrvatska dozvoljavaju migrantima i potencijalnim tražiteljima azila odlazak na sjever.

Austrija i Njemačka se zato žale da im deseci tisuća ljudi podnose zahtjeve za azil, a zapravo su to trebali učiniti u zemljama u kojima su prvi put kročili na teritorij EU-a.

Raspodjela izbjeglica: Dublin ne funkcionira

Takozvana Dablinska pravila, prema kojima je za rješavanje zahtjeva za dodjelu azila odgovorna prva država u kojoj je migrant kročio u EU - ne funkcionira. Europska komisija je predstavila različite prijedloge reformi: ali od 10 prijedloga zakona koji su do sada izrađeni ozbiljno se raspravlja samo o tri. Prema riječima Ylve Johansson, u narednoj godini predstoji donošenje novih zakona kako bi se konačno uspostavio sustav odgovornosti i solidarnosti u politici EU-a što se tiče migracija i azila.

Dobrovoljni sustav raspodjele tražitelja azila iz zemalja takozvanog prvog ulaska u EU u preostale zemlje članice upravo je ponovo propao, jer Francuska se ne može dogovoriti s novom desničarskom ekstremističkom vladom u Italiji. Cilj vlade u Rimu je da prestane puštati migrante na svoju obalu i organizira svojevrsnu pomorsku blokadu Libije i Tunisa. Međutim, mnoge druge članice Unije to smatraju neizvodivim i pravno upitnim.

Balkanska ruta

Pravno su upitne i prakse koje su se razvile duž takozvane balkanske rute. Na vanjskim granicama EU-a u Mađarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Bugarskoj događaju se tzv. pushbackovi odnosno - ljude koji su već́ stigli na teritorij EU-a nasilno se vraća preko granice koju su prešli. Mediji i izbjegličke organizacije optužuju Frontex da mu je dobro poznato što se na granicama događa, ali ništa ne poduzima kako bi to spriječio. Zbog toga je šef Frontexa Fabrice Leggeri u proljeće morao podnijeti ostavku. Njegov nasljednik, nizozemski general poručnik Hans Leijtens, imenovan je 20. prosinca ove godine.

Većina migranata i tražitelja azila trenutno stiže balkanskom rutom  - preko Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, BiH, Hrvatske i Mađarske. EU je zato zemljama Zapadnog Balkana ponudila više pomoći za zaštitu granica. Pored toga, države poput Srbije trebaju promijeniti svoju viznu politiku jer npr. državljani Pakistana mogu ući u Srbiju bez vize i onda odatle pokušaju otići dalje za EU.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je o strategiji na Balkanu: „Slažemo se da moramo ojačati zaštitu vanjskih granica i da EU može samo zajedno djelovati na rješavanju velikih pitanja."

Problem Austrije nitko ne razumije

Na problem migracija se posebno kritički gleda u Austriji koja je, unatoč tome što nema vanjsku granicu EU-a, u protekloj godini registrirala skoro 100.000 zahtjeva za azil. Mađarska, koja ima vanjsku granicu EU-a, imala je samo 50 zahtjeva za azil.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner zato smatra da tu nešto nije u redu. On kaže da se tražiteljima azila s juga EU-a jednostavno omogućava odlazak na sjever i podnošenje zahtjeva za azil tamo gdje im odgovara. Kao rezultat te prakse Austrija, Njemačka i drugi moraju provoditi stalne granične kontrole, koje zapravo više ne bi trebale postojati u zemljama šengenskog prostora, rekao je Kerner.

„Trenutno imamo kontrole na unutarnjim granicama na mnogim mjestima - Austrija prema Mađarskoj, Njemačka prema Austriji, Češka prema Slovačkoj. To je još jedan dokaz da šengenski sustav na mnogim mjestima trenutno ne funkcionira", kritizira austrijski ministar. Austrija zato blokira prijem Rumunjske i Bugarske u Schengen. No s tom pozicijom je Beč potpuno usamljen u EU-u.

Zbog toga 2023. predstoji još jedan pokušaj modernizacije pravila u šengenskom prostoru: Cilj je ukidanje privremenih graničnih kontrola zbog migracijskih kretanja i integracija Bugarska i Rumunjske. Hrvatska ulazi u šengenski prostor već́ 1. siječnja.

Rješenje su sporazumi sa zemljama porijekla

Stručnjak za migracije Gerald Knaus oštro kritizira izbjegličku politiku i politiku azila EU-a. On vidi „dramatičnu situaciju u Europskoj uniji" jer se od 2021. ne pridržava konvencije o ljudskim pravima i azilu koju je potpisala.

Knaus se zalaže za više migracijskih sporazuma sa zemljama porijekla kako bi se smanjio pritisak i spriječile ilegalne migracije. Pregovori sa zemljama porijekla kao što su Pakistan, Afganistan, Egipat, Sirija i druge zemlje - koji su se do sada pokazali kao mukotrpni, ostaju još jedan težak zadatak za EU u 2023. godini.

Piše: Bernd Riegert/DW
27.12.2022. 08:31:00
Novi komentar
nužno
nužno