Sporovi koji se vode oko mesa u prehrani između štovatelja oblika prehrane koje isključuju meso i ostatka svijeta sve su češći zadnjih desetljeća, no istraživači sa Sveučilišta u Lundu izbacili su argument koji će se definitivno svidjeti mesojedima.

Naime, prema rezultatima istraživanja provedenog na 70 vrsta sisavaca, korištenje mesa u prehrani napravilo je čovjeka onim što sada jest. Naši davni preci su ubacili meso u prehranu lovom, što je izravno utjecalo na nekoliko važnih čimbenika u evoluciji.

Žene koje su jele meso sazrijevale su ranije, mogle su početi ranije rađati i donijeti više potomaka na svijet. Hranjenje mesom skratilo je vrijeme dojenja potomstva, razmake potrebne ženskom organizmu da se oporavi između porođaja i na taj način imalo presudan utjecaj na evoluciju, tvrdi dr. Elia Psuoni.

Mesojedi se, zahvaljujući kvaliteti svoje prehrane, mogu ranije odviknuti od dojenja od sisavaca koji jedu isključivo biljnu hranu, što opet ima izravan utjecaj na veće mogućnosti preživljavanja i produženja vrste.

Kako je sličan obrazac među svim sisavcima, preciznije mesojedi bolje prolaze od svejeda i biljojeda, znanstvenici su dokazali ključnu ulogu mesa u evoluciji čovjeka, naročito u usporedbi s ostalim primatima. Prehrana bogata mesom zaslužna je i za razvoj mozga, to jest povećanje cerebralne mase, što je na kraju priče bio ključni element koji je doveo do razvoja modernog čovjeka.

Naravno, kako bismo bili maksimalno objektivni, moramo napomenuti da se ipak radi o davnoj prošlosti, pa ovo istraživanje ne daje nikakve zaključke o tome trebaju li današnji ljudi jesti meso ili ne.