U rujnu 2025. prvi globalni ugovor o zaštiti otvorenih mora dosegao je potrebnih 60 ratifikacija za stupanje na snagu kao odredba međunarodnog prava. Sporazum, usvojen u lipnju 2023. godine, do rujna 2025. ratificiralo je 60 država članica UN-a i Europska unija. Po odredbama tekstova, ugovor postaje obvezujućim 120 dana nakon šezdesete ratifikacije, što znači da će formalno biti na snazi od siječnja 2026. godine.

Cilj sporazuma je zaštititi bogata i osjetljiva staništa izvan nacionalnih voda - velika područja oceana koja proizvode oko polovice svjetskog kisika i ključna su za ublažavanje klimatskih promjena. Ta područja suočena su sa sve većim prijetnjama: onečišćenjem, pretjeranim ribolovom te intenzivnim istraživanjima i rudarenjem na velikim dubinama. Dosad je tek oko jedan posto otvorenih mora bilo formalno zaštićeno, pa ovaj sporazum otvara put znatnom povećanju udjela zaštićenih područja.

Ugovor se primjenjuje na međunarodne vode izvan ekonomske zone (200 nautičkih milja) svih država, koje čine više od 60 posto površine svjetskog oceana. Obuhvaća i morsko dno i podzemne slojeve ispod njega, a izvan nacionalnih granica, što je oko polovine ukupne površine oceanskog dna.

Uspostava zaštićenih morskih područja - na otvorenom oceanu

Za provedbu sporazuma osniva se Konferencija stranaka (COP), koja će zajedno s postojećim međunarodnim i regionalnim organizacijama upravljati njegovom primjenom. Tu će, primjerice, sudjelovati vijeća za regionalno ribarstvo i Međunarodna uprava za istraživanje morskog dna (ISA), koje uređuje pravila eventualnog dubinskog rudarenja. Glavni zaštitni alat bit će uspostava zaštićenih morskih područja (MPA) na otvorenom oceanu. Dosad su gotovo sva MPA bili u nacionalnim zonama, ali novi sporazum omogućuje da se rezervoari zaštite i na otvorenim morima.

Odluke o osnivanju MPA donose se konsenzusom svih država članica COP-a, no ako pojedini član blokira prijedlog, dopušteno je donošenje odluke običnom većinom od tri četvrtine nazočnih. Važna kritika je što tekst ne specificira mehanizme nadzora provedbe ovih zaštićenih zona; njih će razviti sama Konferencija stranaka. U okviru sporazuma uređuje se i prikupljanje te raspodjela koristi od morskih genetskih resursa (biljaka, životinja, mikroba) s otvorenih mora. Ti se resursi mogu koristiti u znanosti i industriji - primjerice, molekule izolirane iz organizama na velikim dubinama mogu imati farmaceutske ili druge primjene.

Podjela korist ključna točka pregovora

Ugovor zato propisuje olakšani transfer istraživačkih tehnologija u zemlje u razvoju, jačanje njihovih kapaciteta i slobodan pristup istraživačkim podacima. Konferencija stranaka imat će zadatak utvrditi model raspodjele eventualnih financijskih koristi (npr. po projektnim proizvodima ili zajedničkim fondovima). Mnoge siromašne zemlje pritom ističu da ne žele ostati uskraćene za prihode od buduće komercijalizacije morskih genetskih otkrića. Ugovor uvodi i obvezu procjene utjecaja planiranih aktivnosti na otvorenim morima. Države-potpisnice moraju procijeniti svaki zahvat koji bi mogao značajnije ugroziti morski okoliš.

Isto tako, svaka država treba procijeniti učinak vlastitih aktivnosti u nacionalnim vodama koji bi mogli izazvati znatno zagađenje ili štetu na susjednim otvorenim morima. Rezultati tih procjena moraju se objaviti, a odobrenje aktivnosti može se preispitati ako se pokažu neočekivane štetne posljedice.

Čvršća zaštita

U prvom razdoblju nakon stupanja sporazuma na snagu pratit će se prijedlozi novih MPA i koordinirati nadzor; u konačnici bi ugovor mogao omogućiti i regulaciju glavnih djelatnosti na otvorenim morima - poput brodskog prometa, ribarstva, pa čak i geo-inženjeringa ili rudarenja na velikim dubinama.

Ukratko, novi međunarodni ugovor obvezuje države na čvršću zaštitu i održivo upravljanje biološkom raznolikošću morskih voda izvan nacionalne nadležnosti. On obuhvaća više od dvije trećine svjetskog oceana i postavlja obvezujuća pravila za očuvanje i održivo korištenje oceanskog života. Do sada je samo oko jedan posto otvorenih mora bilo formalno zaštićeno pa se očekuje da će ovaj sporazum omogućiti znatno povećanje udjela zaštićenih područja u međunarodnim vodama.