Potrošači su nerijetko u dilemi kada donose odluku o kupnji maslaca ili margarina. Maslac slovi za nezdravu namirnicu s visokim udjelom kolesterola, dok se margarin prikazuje kao zdravija i jeftinija alternativa.

Što se tiče kalorija, ne postoje veće razlike između maslaca i margarina. U sto grama jednog i drugog nalazi se oko 720 kalorija i udio masnoće od 80%. Maslac sadrži više životinjskih, zasićenih masnih kiseline te 230 mg kolesterola. S druge strane, margarin se proizvodi na biljnoj bazi i sadrži nezasićene masne kiseline koje pomažu u snižavanju razine kolesterola.

Maslac je, kao životinjski proizvod, bogat vitaminima A i D topivim u mastima. Kako bi nadoknadili nedostatak tih vitamina u margarinu, proizvođači ih zasebno ubacuju u smjesu tijekom proizvodnje.

No, margarin nije nužno zdraviji. Naime, uz korisne nezasićene masne kiseline sadrži i tzv. trans masne kiseline koje nastaju postupkom ukrućivanja ulja. Trans masne kiseline povećavaju štetni LDL kolesterol koji može začepiti krvne žile i uzrokovati srčani udar. Istovremeno smanjuju dobar HDL kolesterol koji odstranjuje loš kolesterol iz organizma. Podatak o trans masnim kiselinama skriva se na pakiranju margarina pod pojmovima "hidrogenirano" ili "djelomično hidrogenirano"

Najzdraviji margarin ne sadrži hidrogenizirana ulja i konzervanse, ima malo soli i puno nezasićenih masnih kiselina. Kako bi se osigurala mazivost margarina bez postupka ukrućivanja ulja, neki proizvođači koriste prirodno čvršće kokosovo ili palmino ulje.

Dnevni unos maslaca ili margarina ne bi trebao biti viši od 70 do 80 grama. Zdrave alternative su maslinovo ulje i repičino ulje koji sadrže više nezasićenih masnih kiselina i omega-6 masne kiseline koje tijelo ne može samostalno proizvesti. Također, zdravija su hladno prešana biljna ulja.