„Ovo ovdje je stvarno mjesto prijateljski naklonjeno LGBTQ-ljudima", kaže Catherine Camilleri o svojoj domovini, otočnoj državi u Sredozemnom moru s 520.000 stanovnika, Malti. LGBTQ je kratica za osobe koje su lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transseksualci ili queer-osobe. „Veseli nas da imamo vladu koja nas podržava. Naravno, uvijek ima poneki način diskriminacije. To je tako ako je čovjek LGBTQ-osoba. Ali, na Malti je puno više prednosti nego nedostataka." Catherine Camilleri, koja je dugo živjela u SAD-u, radi volonterski za jednu LGBTQ-skupinu na malteškom otoku Gozou. Veseli ju da je Malta na prvom mjestu u Europi po pravima za lezbijke, homoseksualce i transseksualce.

Europski ogranak međunarodne organizacije lezbijki i homoseksualaca ILGA od 2009. objavljuje izvještaj o pravima LGBTQ-osoba na temelju 74 kriterija, koji govore o pravnom i društvenom prihvaćanju LGBTQ-osoba.

Malta: preodgoj zabranjen

Malta je već godinama na prvom mjestu i ispunjava 89 posto zahtijevanih kriterija. „U posljednjih pet-šest godina je LGBTQ-zajednica upravo procvjetala. Zakonodavac je na Malti vrlo aktivan. Ova zemlja je primjerice bila prva u Europi koja je zabranila preodgoj homoseksualaca", kaže Catherine Camilleri na Gozou. Naravno, ponekad se pojavi neka poruka puna mržnje ili drugi oblik neprijateljstva, ali ako se ima na umu kako je taj otok malen i katolički religiozan, iznenađuje kako otvoreno LGBTQ-zajednica ovdje može živjeti.

Pogled na zemljopisnu kartu pokazuje da u Europi postoji razlika između zapada i istoka kad se radi o pravima kao što je brak za sve, pravo usvajanje djece za istospolne parove i mjerama protiv zločina iz mržnje. Na začelju u Europskoj uniji je prema spoznajama organizacije ILGA Poljska, u kojoj su na vlasti nacionalni konzervativci. Tamo se ispunjava samo 15 posto provjerenih kriterija.

Poljska: mržnja protiv LGBTQ-osoba

Što je tomu razlog zna Julia Kata. Ova psihologinja se u organizaciji Trans-Fuzja angažira za transrodne osobe u poljskom glavnom gradu Varšavi. Žali se da gotovo nema nikakve pravne zaštite za LGBTQ-osobe u Poljskoj. „Nemamo zakona protiv govora mržnje. Imamo kazne protiv zločina iz mržnje u zakonu, ali oni ne uključuju napade zbog seksualne orijentacije, spola ili identiteta. Na to se gleda kao na normalno ponašanje." Diskriminacija u Poljskoj polazi od vladajuće stranke PiS i njoj vjernih medija, smatra Julia Kata.

Od 2015. godine, od kad je na vlasti krajnje konzervativna stranka PiS, pogoršavaju se prava LGBTQ-osoba. „Posvuda je mržnja. Ako se čuje primjerice izjavu: 'Tvoja transrodna ili homoseksualna djeca su opasnost za drugu djecu', a mediji svakog dana objavljuju takve sadržaje pune mržnje, onda se jednostavno u ovoj zemlji ne osjećaš sigurno." Brojni ljudi su napustili Poljsku jer to nisu mogli izdržati, smatra aktivistica organizacije Trans-Fuzja u Varšavi.

Pred svojom obitelji čovjek može otkriti svoju spolnu orijentaciju, ali nikad se ne zna hoće li biti prihvaćen. Nužno bi bilo, smatra Julia Kata, u Poljskoj uvesti registrirana partnerstva ili još bolje brak za istospolne parove. Neprihvatljivo je, kaže ona, da djeca koja žele promijeniti spol i ime upisano u matici rođenih moraju tužiti svoje roditelje. Prema poljskom zakonu, roditelji su u takvim slučajevima pogriješili prilikom upisa u maticu rođenih i ta se pogreška može ispraviti samo sudski.

 Više trans-prava u Europi

LGBTQ-organizacija ILGA vidi općenito pozitivne tendencije u Europi. „Vidimo, istina, ciljane napade na trans-zajednicu, ali vidimo i zemlje u kojima vlade počinju reformirati transseksualne zakone, kao sad u Njemačkoj. Političarke i političari imaju više razumijevanja i odlučniji su u provedbi reformskih procesa", kaže funkcionarka organizacije ILGA Katrin Hugendubel u razgovoru za DW.

Jedan primjer je Španjolska u kojoj se po ocjeni ILGA-e stanje jako poboljšalo, jer je sad na snazi sveobuhvatan zakon o spolnom identitetu, koji se zasniva na izjavi pogođene osobe. Medicinski zahvati na interseksualnoj djeci sad su zabranjeni kao i diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i identiteta. Na ILGA-ljestvici su se u odnosu na prošlu godinu poboljšale i Moldavija i Hrvatska. Vlada sklona Europskoj uniji u Moldaviji prihvatila je liberalni zakon o spolnom identitetu. Hrvatska je proširila zakonske mogućnosti usvajanja za homoseksualne parove.

„To je tračak nade koji vidimo, to je pozitivna vijest", kaže Katrin Hugendubel, koja je već godinama direktorica LGBTQ-organizacije ILGA u Bruxellesu. Od Europske unije kao institucije ne može se puno očekivati, jer ona nema nadležnosti za obiteljsko pravo. Za njega su mjerodavne države članice. Ali države članice blokiraju i moguće proširenje Smjernice EU-a protiv diskriminacije, koja dosad vrijedi samo na radnom mjestu. EU bi mogao napraviti više kad bi države članice imale političku volju, smatra Katrin Hugendubel.

Njemačka u sredini ljestvice

Na budućnost prava LGBTQ-osoba Julia Kata u Poljskoj gleda s pomiješanim osjećajima. Ni u homofobnom i transfobnom ozračju u Poljskoj nije sve crno ili bijelo. Ima napretka i koraka natrag u društvu, kaže ona. „Teško je reći: 'Sve je jako loše ili sve je u redu', jer ima tako puno čimbenika na obje strane, koji situaciju poboljšavaju ili pogoršavaju. Trenutno smo, rekla bih, u nekoj vrsti kaosa."

Ni na Malti nije sve zlato što sja. Catherine Camilleri želi bolju suradnju nevladinih organizacija i veću financijsku potporu od države te jači dijalog s katoličkom crkvom. „Ni kod nas nije mržnja iskorijenjena, ali ako se nešto dogodi, reakcije su snažne i društvo stoji iza nas."

Njemačka se s 55 od mogućih 100 bodova nalazi u sredini ILGA-ljestvice. To bi se moglo promijeniti čim vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u Bundestagu progura svoj Zakon o spolnom identitetu, koji bi jako pojednostavnio prilagodbu imena i spola koji pogođeni mogu sami odrediti.