« Svijet
objavljeno prije 1 godinu i 2 mjeseca
VE

Priprema za budućnost na summitu na Islandu?

U Reykjaviku predsjednici država i vlada 46 zemalja namjeravaju razgovarati o budućnosti Vijeća Europe. Potreba za tim je očita, jer nije jedini problem to što je ta međunarodna organizacija slabo poznata

Reykjavik postaje centar Vijeća Europe
Reykjavik postaje centar Vijeća Europe (Arhiva)

Ono se u javnosti često pojavljuje s upozorenjima, kritizira nedovoljnu borbu protiv korupcije i u Njemačkoj, inzistira na poštivanju ljudskih prava, kritizira prisilno vraćanje migranata s vanjskih granica Europske unije, među ostalim i iz Hrvatske. Neki ga ponekad zamijene s Vijećem Europske unije, ali njegovo sjedište nije u Bruxellesu nego u Strasbourgu. To je najstarija organizacija europskih država. Da ga se ponekad zamijeni s Vijećem EU-a možda je i samo krivo. Jer, ono je 1986. Europskoj zajednici dopustilo da koristi njegovu zastavu, iako ono nije nikakva institucija Europske zajednice, kasnije Europske unije.

Vijeće Europe je osnovano 1949. godine pod dojmom Drugog svjetskog rata, dakle puno ranije nego Europska ekonomska zajednica, preteča Europske unije. Među njegovim osnivačima su bili britanski premijer Winston Churchill i tadašnji njemački savezni kancelar Konrad Adenauer.

Vijeće Europe - važno, ali slabo poznato

Od početka se Vijeće Europe zauzimalo za ljudska prava, demokraciju i načela pravne države. Njegova sredstva za utjecaj su više od 200 međunarodnih ugovora, konvencija, skupina stručnjaka, Parlamentarna skupština i Europski sud za ljudska prava (ESLJP). Članice su 46 europskih država. Jedno od njegovih najvećih dostignuća je stvaranje zone bez smrtne kazne za oko 700 milijuna ljudi.

„Svatko ga treba, a nitko za njega ne zna", kaže politolog Klaus Brummer s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt. Prema ispitivanju provedenom na zahtjev Europskog pokreta Njemačke, početkom svibnja je samo pet posto ispitanika znalo da se 16. i 17. svibnja održava summit Vijeća Europe u Reykjaviku.

Zastupnik u Bundestagu Volker Ullrich smatra da Vijeće Europe ne dobiva onu pozornost koju zaslužuje. Ovaj političar CSU-a je član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u kojoj je 306 zastupnika iz 46 zemalja članica. Oni biraju važno osoblje u Vijeću Europe, prate izbore i analiziraju aktualna pitanja.

Ukrajina će biti glavna tema summita

Pod islandskim predsjedanjem Vijeća Europe predsjednici država i vlada 46 članica sastaju se na tek četvrti summit u 74 godine njegovog postojanja. Brummer strahuje da neki predsjednici država i vlada uopće neće ni doći u Reykjavik. A ima puno tema o kojima bi trebalo razgovarati.

Glavna tema bi trebala biti potpora Ukrajini. Uoči summita čulo se iz Vijeća Europe da bi trebao biti sastavljen registar za buduće tužbe iz Ukrajine. Summit bi se trebao baviti i pitanjem, gdje su nestala ukrajinska djeca. Stručnjak za Vijeće Europe Brummer od summita očekuje prije svega simboliku i potvrdu europskih vrijednosti. Jer, „što se tiče praktičnih stvari, Vijeće Europe nema nikakvih kompetencija ni ovlasti da Ukrajini pomogne u obnovi ili vojno", kaže Brummer u razgovoru za DW.

Rusija je isključena

Članice Vijeća Europe su i članice Europske konvencije o ljudskim pravima. Ako građanke i građani imaju dojam da neka država krši njihova prava, mogu se obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Krajem ožujka je po navodima Suda bilo gotovo 16.000 pritužbi iz Rusije, što je oko petine svih slučajeva o kojima Sud još mora odlučiti. I oporbeni političar Aleksej Navalni se u prošlosti obraćao Europskom sudu za ljudska prava i Sud je presudio u njegovu korist. Ali, zbog napada na Ukrajinu Rusija od ožujka 2022. više nije članica Vijeća Europe. Brojne presude donesene protiv Rusije vjerojatno neće biti provedene, iako bi Moskva pravno morala ispuniti presude.

Volker Ullrich smatra da je izbacivanje Rusije ispravno, iako je time oslabljena zaštita 130 milijuna građana Rusije. Ali, izbacivanje Rusije stvara i rupu u proračunu Vijeća Europe. U 2022. je proračun Vijeća iznosio 477 milijuna eura. Doprinos Rusije je iznosio nešto više od 34 milijuna, što je oko 7 posto ukupnog proračuna. A Moskva je i prije isključenja obustavila uplate u proračun. Još nije jasno kako će ta rupa u proračunu biti zatvorena.

Izazovi za budućnost

Kakve će posljedice imati izbacivanje Rusije za ostale članice? „Ima čitav niz država koje imaju sustavne probleme da poštuju demokraciju, ljudska prava i načela pravne države", upozorava Brummer.

I Ullrich smatra da je nužno ta osnovna načela jače implementirati u države koje su u transformacijskom procesu. „Vijeće Europe je proteklih godina služilo državama koje su se htjele približiti Europskoj uniji. Imajući to u vidu važno je da Vijeće Europe kod tih tema jasno pokaže svoje zahtjeve", kaže ovaj zastupnik u razgovoru za DW.

Konkurentski skup u Kišinjevu?

Moguća konkurencija dolazi iz još jednog smjera. Samo dva tjedna nakon Reykjavika predsjednici država i vlada 44 od 46 zemalja ponovo će se sastati. Ovaj put kao „politička zajednica" u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu. Taj format je pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron - s ciljem da ojača političku suradnju, sigurnost, stabilnost i blagostanje na europskom kontinentu. Brummer kritično gleda na taj skup i smatra ga suvišnim s obzirom na postojanje Vijeća Europe. I Volker Ullrich vidi potrebu za razjašnjenje odnosa dvaju formata.

Brojna neriješena pitanja, slaba medijska pozornost i sad još i paralelni skup: islandska domaćica skupa, predsjednica vlade Katrin Jonasdottir, još u siječnju je rekla da je važno formulirati viziju za budućnost Vijeća Europe. Predsjednici država i vlada sad imaju za to mogućnost - ako dođu.

Piše: Lucia Shulten/DW
16.05.2023. 08:30:00
Novi komentar
nužno
nužno