U petak (13.1) na aerodromu u Frankfurtu na Majni spremnik jednog zrakoplova tipa Boeing 747 (let preka Washingtona) servisno osoblje će napuniti bio-kerozinom. Bit će to posljednji let tijekom pokusne faze korištenja bio-goriva, koja je počela u srpnju 2011. Oko 1.200 puta tijekom tog razdoblja letjelice njemačke avio-kompanije su koristile bio-kerozin.

Lufthansa je, po vlastitim navodima, u pokusnoj fazi smanjila emisiju ugljičnog dioksida za ukupno 1.500 tona. Test je, kako doznajemo iz Lufthanse, bio uspješan. "Bio-gorivo se pokazalo prikladnim za korištenje u svakodnevici", kaže Joachim Buse. On je u Lufthansi bio odgovoran za projekt.

Lufthansa i druge zrakoplovne kompanije traže alternative normalnom kerozinu, i to ne samo iz znanstvenih razloga. Od početka 2012. Europska je unija obvezala sve avio-prijevoznike da transparetno (za letove iz i u Europu) prikazuju količinu emisije CO2 u obliku certifikata. Drugim riječima: što se tijekom nekog leta u atmosferu pošalje više CO2, let će biti i skuplji za prijevoznike.

Povratak "normalnom" kerozinu

Svejedno Lufthansa prekida test s bio-gorivom i ubuduće će u svoje avione točiti "normalni" kerozin. U ovom trenutku jednostavno nema dovoljno bio-goriva. Za proizvodnju goriva je potrebna bio-masa, točnije: jako puno bio-mase, po povoljnoj cijeni. Drugi je problem i činjenica da su za proizvodnju bio-goriva potrebna i odgovarajuća postrojenja. A to nisu iste rafinerije u kojima se proizvodi primjerice bio-dizel, dodaje Arne Roth, stručnjak za zrakoplovni promet.

Ekološke organizacije kritizirale su korištenje bio-goriva za avione. Gesche Jürgens iz Greenpeacea to naziva "pogrešnim korakom" i precizira: "Poljoprivredne površine su ograničene, moramo odlučiti hoćemo li proizvoditi hranu ili bio-gorivo." Jürgen Schmid, šef Fraunhoferovog instituta za energetsku sustavnu tehniku iz Kassela je još precizniji. On smatra da je bio-masa pogodna za grijanje zgrada, ali ne i kao gorivo za vozila ili avione.

Lufthansa pak tvrdi da se korištenjem bio-kerozina (u odnosnu na fosilna goriva) uštedi 50% CO2.