Loša prehrana nosi posljedice, a najgore je kad se to događa djeci - istraživanje je pokazalo da skoro dvije trećine djece starih od 6 mjeseci do 2 dvije godine ne jede optimalno zdravu hranu.

Takva neadekvatna prehrana može uzrokovati slabi razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i smrt.

UNICEF upozorava na trostruku opasnost od loše prehrane: pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu tjelesnu masu među djecom mlađom od pet godina.

Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate - 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob, 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu, 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo, a 40 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.

Izvještaj upozorava kako loša prehrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života.

Samo je 42% djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno, a gotovo 45% djece između 6 mjeseci i 2 godine ne jede voće ili povrće.

Gotovo 60% ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso.

42% adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića barem jednom dnevno, a 46% jede brzu hranu barem jednom tjedno.

Od 2000. do 2016. godine se udio djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom udvostručio, pa danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom tjelesnom masom.

Ranije taj omjer bio 1:10.

U Hrvatskoj 28% djece i adolescenata ima višak kilograma, a u tom segmentu se od 1990. do 2016. godine bilježi porast od 160%.