Ugrožene su vrste od štakora do nosoroga, a uključuju pitome pangoline (ljuskavce) koji se prehranjuju mravima kao i mesoždere poput velikih mačaka.

Studija objavljena u dnevniku Royal Society Open Science, dokazuje da je nastupila "globalna kriza" za toplokrvne kopnene životinje, zaključilo je 15 vrhunskih znanstvenika.

"Kopneni sisavci trpe masovni pad populacije kako u broju jedinki tako i u geografskoj rasprostranjenosti diljem svijeta", upozorava studija. Taj pad dio je većeg trenda koji se naziva "Masovno izumiranje" i šesto je po redu u pola milijarde godina kako vrste ugibaju na Zemlji po stopi 1000 puta većoj od uobičajene.

Osim što ih jedu, ljudi sisavce istiskuju iz njihovih prirodnih staništa širenjem poljoprivrednih zemljišta te urbanizacijom, onečišćenjem, bolestima i klimatskim promjenama.

Prema Savezu za očuvanje prirode (Union for the Conservation of Nature's, IUCN) na Crvenoj lista ugroženih vrsta, četvrtina od 4556 kopnenih sisavaca je na putu prema izumiranju.

Za 301 od tih ugroženih vrsta najveća je prijetnja "lov što ga provodi čovjek", uglavnom za hranu, ali i u druge svrhe poput nosorogova roga koji navodno jača muškost ili pak za lovačke trofeje i krzno, pokazuje cjelovita studija.

Izgledi za izumiranje ovise o veličini tijela: što su životinje veće, to su ugroženije.

Aktivnost lova ugrožava više od 100 primata, uključujući gorile i kratkonose majmune, te desetke vrsta kopitara, od goveda do antilope.

"Broj jedinki tih vrsta nastavit će opadati ne poduzme li se velika svjetska akcija za njihov spas", kaže Bill Ripple, profesor na Državnom sveučilištu Oregon i voditelj studije.

Sve te vrste, njih 301, identificirane su isključivo u zemljama u razvoju pri čemu je najveća koncentracija u jugoistočnoj Aziji - 113, a slijedi Afrika s 91 vrstom, zatim preostali dio Azije sa 61 vrstom te Latinska Amerika s 38.

Zemlje na vrhu popisa autohtonih vrsta kojima prijeti izumiranje zbog lova su Madagaskar (46), Indonezija (37), Filipini (14) i Brazil (10).

Podaci iz studije pokazuju da se oko 89.000 tona mesa divljači - tržišne vrijednosti 180 milijuna eura, zakolje svake godine samo u brazilskoj Amazoni.

Četrdeset od te 301 ugrožene vrste već je svrstano među najkritičnije ugrožene vrste 1996. godine, a studija napominje da je u očuvanju tih vrsta ostvaren tek minimalan ili nikakav napredak.

Unatoč desecima velikih konferencija i kongresa na temu očuvanja vrsta, poboljšanja nema, kažu znanstvenici i upozoravaju da izumiranje vrsta nosi kaskadni učinak, jer njihov nestanak mijenja strukturu i funkcioniranje okoliša.

A rezultat bi mogao biti gubitak sigurnosti hrane za ljude.

Znanstvenici predvođeni Rippleom zato pozivaju na povećanu zakonsku zaštitu ugroženih sisavaca, na bolju edukaciju i bolje obiteljsko planiranje te na alternativne izvore hrane za lokalne populacije. Lokalnim zajednicama stoga treba zajamčiti čvršća prava na zemlju jer će tada biti izravno zainteresirane za očuvanje prirode.