Ljudi su dobri, ali ih prilike natjeraju na zlo... koliko ste to puta čuli u životu? Potaknut vjerojatno upravo takvim izjavama, psihijatar s Yalea Stanley Milgram 1961. godine je proveo seriju kontroverznih eksprimenata koji će ga proslaviti, no i baciti sjenu na ljudsku vrstu.

Naime, sudionici eksperimenta imali su za zadaću podvrgnuti nevine ljude (koji su bili volonteri i nisu zaista bili mučeni za vrijeme eksperimenta) bolnim strujnim udarima, a rezultat ispitivanja bio je uznemirujuć. Milgram je zaključio da bi većina ljudi slijedila naredbe, činila zvjerstva, mučila i ubila drugu osobu, čak i kada smatra da je to pogrešno. 

No, novo istraživanje stavlja pod upitnik Milgramove zaključke. Je li u našoj prirodi da se pokoravamo autoritetu, čak ako to znači štetiti drugima? U novoj studiji koju su zajedno proveli australski i škotski psiholozi 14 glumaca dobilo je različite uloge u rekonstrukciji Milgramovog eksperimenta.

Nakon provedenih testova, većina glumaca bila je spremna mučiti ljude. No, kad ih je vođa grupe pokušao prisiliti da pritisnu gumb i pošalju strujni udar, većina je odbila. To sugerira da je poslušnost stvar izbora.

 "Što se sudionik više identificirao s osobom koja provodi eksperiment i njegovim ciljevima, bio je spremniji na poslušnost. S druge strane, što su se ljudi više poistovjećivali sa žrtvom, bili su spremniji oduprijeti se pritiscima", objašnjava psiholog Alex Haslam.

"Milgramovi rezultati tumačeni su kao posljedica toga što su ljudi prirodno skloni pokoravati se autoritetu. Međutim, to nije tako. Hoće li poslušati autorite ili mu se oduprijeti ovisi o tome vjeruju li u to što čine, odnosno ovisi o njihovom izboru", kaže Haslam. Dodaje da umjesto slijepe poslušnosti, većina ljudi slijedi autoritet zato što mu vjeruje  te se može s njime identificirati. Čine to svjesno i namjerno. Ljudi su spremni naškoditi drugima kad su uvjereni da to čine zbog višeg cilja.

Stvarni problem nije jesu li ljudi svjesni da čine zlo. Problem je u tome što misle da čine dobro, zaključuje studija.