Naši promrzli preci iz ledenog doba trebali su puno masti u svojoj prehrani kako bi im tijelo iz nje moglo crpiti energiju za održavanje tjelesne temperature, a čini se kako i mi danas još uvijek nosimo njihove gene.

Istraživači sa Sveučilišta u Aberdeenu u Škotskoj otkrili su kako stanovnici Europe još uvijek u mozgu imaju taj svojevrsni „DNA okidač" koji nas tjera da se neobjašnjivo prejedamo masnom hranom, za razliku od stanovnika Azije, gdje je takva pojava puno rjeđa.

Znanstvenici su pronašli djelić DNA koji aktivira gene unutar stanica i time „uključuje" naš apetit i pojačava osjećaj gladi.

Taj okidač dolazi u nekoliko različitih varijanti i intenziteta. Slabija verzija pronađena je u 16% Europljanja i 30% Azijaca.

„Ovaj prekidač kontrolira područje mozga koje omogućuje da odaberemo hranu koju želimo jesti, a ako je prekidač prejako uključen, stvara nam snažnu želju za masnom hranom" rekao je dr. Alasdair MacKenzie, voditelj istraživanja.

„Činjenica da se slabija verzija okidača puno češće može naći u ljudi iz Azije nego u Europljana sugerira kako su njihovi mozgovi manje skloni odabiru takvih prehrambenih navika" rekao je.

Ova studija odlično pokazuje djelić svakodnevnih života ranih Europljana. Preferiranje hrane s višim udjelom masti bilo je važno za preživljavanje u doba oskudice i hladne klime. Zanimljivo je i primijetiti kako negativne posljedice hrane bogate mastima tadašnji ljudi uglavnom nisu osjećali, budući da je životni vijek bio između 30 i 40 godina.

„Ovo bi istraživanje moglo otvoriti vrata za efikasno liječenje pretilosti u budućnosti" zaključuje profesor MacKenzie.