"Iako su sve svjetske regije pogođene, ipak stanovnici najsiromašnijih gradova trpe najveće posljedice", kaže WHO.

Zagađenje zraka zbog povišene koncentracije lebdećih čestica - grubih (MP10) i finih (MP2,5) - a uključuje zagađivače poput sulfata, nitrata i ugljena, predstavlja prvi okolišni rizik za zdravlje. Zagađenje zraka povećava rizik od raka pluća i respiratornih bolesti, poglavito astme, kao i od nekih krvožilnih bolesti, te svake godine u svijetu uzrokuje više od 3 milijuna smrtnih slučajeva.

Po studiji, 98% gradova s više od 100000 stanovnika u zemljama s niskim ili srednjim prihodima ne poštuje smjernice WHO-a koje se tiču kvalitete zraka. Kada se radi o zemljama s visokim prihodima, taj postotak pada na 56%.

"Kada se zagađeni zrak uvuče u naše gradove, najranjivije gradsko stanovništvo - najmlađi, najstariji i najsiromašniji - su najpogođeniji", kaže Flavia Bustreo, zamjenica glavnog direktora WHO-a zadužena za odjel za zdravlje obitelji.

Po stručnjacima koji su usporedili razinu finih čestica u 795 gradova u 67 zemalja, svjetska razina atmosferskog zagađenja u gradovima narasla je za 8% između 2008. i 2013. godine.

Najviša razina atmosferske zagađenosti zabilježena je u zemljama sa slabim ili srednjim prihodima u istočnom Mediteranu i jugoistočnoj Aziji, gdje je godišnja prosječna razina često 5-10 puta viša od limita koje je postavio WHO. Slijede ih države slabih prihoda zapadnog Pacifika.

Gradovi koji su najzagađeniji česticama MP10 su Rijad, New Delhi, Kairo i Peking.

U Europi razina koncentracije grubih i finih čestica praktično je ista u Londonu i u Ženevi, dok je malo viša u Parizu i Rimu.