Pir se smatra jednom od najstarijih vrsta žitarica, a poznato je da potječe iz Azije. Spominje se čak i uu Starom zavjetu.

Ova žitarica, srodnik pšenice, postala je popularna jer ne izaziva alergije. Žilavo i tvrdo zrno daje hrskavost jelu kad se kombinira s drugim žitaricama. Od pira se mogu pripremati različita jela, a od brašna se može peći i kruh, koji je bolji ako se kombinira s brašnima drugih žitarica.

Pir je u posljednje vrijeme sve popularniji jer sadrži manje glutena od pšenice, pa ga podnose čak i neki ljudi intolerantni na gluten, a kako je to lako probavljiva žitarica pa je dobra za prehranu djece i starijih osoba.

Ova sjajna žitarica sadrži nešto više bjelančevina od pšenice, nezasićene masti, vitamine A, C i grupe B, minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar) te vlakna. Pomaže u borbi protiv anemije, djeluje laksativno i okrepljujuće. Ima izraženo antioksidativno djelovanje. Povoljno djeluje kod kožnih i alergijskih osipa, neurodermitisa, reumatskih bolesti te povišenog kolesterola.

Budući da je bogat vlaknima, od velike je koristi u dijetama za mršavljenje (brzo izaziva osjećaj sitosti i olakšava rad crijeva). U trgovinama možete pronaći mekinje, griz, kuskus i brašno pira. Pir se koristi za izradu kruha i peciva, piva te proizvoda za djecu. Prepržena i mljevena zrna pira koriste se kao zamjena za kavu.

Zanimljivo je da je pir je veoma otporno zrno i ne zahtijeva umjetna gnojiva ili insekticide, a uz to tvrda ljuska štiti zrno od zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj.