Kosor i Obama sutra se sastaju u Pragu
Na sastanku s 11 zemalja Amerikance zanima hrvatsko mišljenje o sigurnosti u regiji
Predsjednica vlade Jadranka Kosor sudjelovat će u četvrtak u Pragu na radnoj večeri američkog predsjednika Baracka Obame s čelnicima 11 savezničkih zemalja, članica NATO-a, iz srednje i istočne Europe.
Bit će to nakon godinu dana prvi susret Obame s nekim od najviših čelnika hrvatske države. Američki je predsjednik u travnju 2009., povodom primitka Hrvatske u NATO, razgovarao s tadašnjim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom na summitu Saveza u Strasbourgu. Nova premijerka niti novi predsjednik Ivo Josipović nisu se do sada susreli s američkim predsjednikom.
Obama je na sastanak u Prag pozvao šefove država ili vlada Češke, te Hrvatske, Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Slovenije, Mađarske i Rumunjske.
Hrvatska je ovim pozivom, koji je pismeno došao iz Bijele kuće na adresu hrvatske premijerke, ušla u krug deset zemalja koje su u NATO primljene u razdoblju od 1999. do 2004. godine i s kojima se redovito održavaju konzultacije o europskoj sigurnosti.
Američku stranu u tom kontekstu posebno zanima hrvatsko mišljenje o sigurnosti u regiji, u kojoj je sigurnosna arhitektura i dalje otvoreno pitanje. Poziv na sastanak s Obamom za Hrvatsku je zasigurno značajan vanjskopolitički uspjeh jer će svojim mišljenjem moći sudjelovati u oblikovanju politike Saveza prema ovom dijelu Europe.
Iako će opća tema biti europska sigurnost, po pisanju stranih medija, američki je predsjednik sazvao sastanak kako bi odagnao strahove savezničkih zemalja u regiji zbog napora SAD-a da poboljša odnose s Rusijom. Obama, navodi se, namjerava im poručiti unapređenje odnosa s Rusijom neće biti na štetu njihovih političkih interesa.
Obama dolazi u Prag povodom potpisivanja novog sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja (START) s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom.
Novi sporazum ograničit će broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svake strane, što je smanjenje za 30 posto prema 2.200 bojnih glava iz sporazuma START I iz 1991. godine. (hina/metro-portal)
Novi komentar