Da je Franz Marcov sibirski ovčar Russi uginuo danas, njegov vlasnik bi mogao nazvati pogrebno poduzeće, Russi je mogao biti kremiran i Franz Marc je ljubimca mogao ponijeti kući u obliku dijamanta. Naime današnja pogrebna poduzeća nude i tu uslugu: posebnom tehnikom pepeo uginulog ljubimca se „ispreša" u dijamant.

Između emocija i morala

Franc Marc pritom ne bi bio usamljen primjer. Sve je više vlasnika koji se od svojih ljubimaca opraštaju isto kao i od voljenih osoba. Sve više osoba se emotivno veže za životinje, to nije ništa novo, ali sada ta tvrdnja ima i znanstvenu potvrdu kroz jednu studiju objavljenu u časopisu „Društvo i životinje". „Naš odnos prema kućnim životinjama je sve emocionalniji", kaže Viktoria Krason, jedna od kustosica izložbe „Životinje, najbolji prijatelji" koja je nedavno otvorena u Muzeju higijene u Dresdenu. Povijesno gledano, ovaj odnos nije tako star. Tek krajem 18. stoljeća se javlja fenomen kućnog ljubimca. I on je isprva bio ograničen samo na plemstvo. Danas u jednoj trećini njemačkih domaćinstava živi preko 30 milijuna pasa, mačaka, hrčaka. Izložba u Dresdenu se sa preko 250 izložaka posvećuje ovom fenomenu.

Shizofreni odnos

To je jedna od dvije izložbe koje se u Njemačkoj trenutno bave odnosom čovjeka i kućnih ljubimaca. U Hamburgu se izložba pod nazivom „Životinje - respekt/harmonija/poslušnost" ne bavi isključivo kućnim životinjama nego fascinacijom životinjskim svijetom općenito - od prethistorijskih crteža životinja pa do Facebook videa s mačićima. Kustosica ove izložbe Sabine Schulze ukazuje pritom na pomalo shizofreni odnos čovjeka prema životinji. „Mi sve više mazimo naše ljubimce, a istodobno bilježimo ogroman porast konzumacije mesa i u pravilu nismo svjesni ove činjenice", kaže Schulze. Umjetnica Jo Longhurst kritički gleda na odnos čovjeka prema psu kao statusnom simbolu. U svojoj seriji znakovitog naziva „Twelve dogs, twelve bitches" („Dvanaest pasa, dvanaest kuja") tematizira fenomen uzgoja pasa i odnosa individualnog u svakoj životinji naspram ljudskih predodžbi. Serija prikazuje fotografije pasa u maniri fotografija za osobne dokumente. „"Ova serija dobro prikazuje taj odnos među uzgojenim psima i prema njihovoj individualnosti", kaže Schulze.

Mnoga otvorena pitanja

Pored povijesnog osvrta i pitanja koje socijalne i emocionalne zadaće obavljaju kućne životinje u današnjem svijetu, posjetitelji pomoću specijalnih naočala mogu uroniti u svijet životinja. I okolinu promatrati iz rakursa ptičjeg kaveza ili akvarija s ribicama. To bi također trebalo pobuditi novu svijest o životu kućnih ljubimaca. No prije svega obje izložbe bi trebale potaknuti raspravu o pitanjima morala vezanima uz već spomenuti konzum životinja ili, posebice sada u eri Trumpa, dovođenja u pitanje darvinističke teorije. Odgovore na mnoga pitanja mogu dati samo životinje.