"Puna dekarbonizacija opskrbe električnom energijom do 2050. je moguća, i to uz manje troškove nego što je to slučaj kod današnje opskrbe", kaže Christian Breyer, predvodnik tima međunarodnih znanstvenika s Tehničkog sveučilišta Lappeenranta iz Finske.

Breyer i njegova ekipa su proučili podatke iz cijelog svijeta poput potrošnje energije, demografskog razvoja i vremenskih prilika. Oni su također analizirali koje tehnologije bi mogle biti najjeftinije u sljedećih trideset godina. "Prijenos energije danas više nije tehničko pitanje nego stvar političke odluke", objašnjava Breyer koji je zajedno sa svojim znanstvenim timom i nevladinom organizacijom Energy Watch Group (EWG) na Konferenciji  o klimi u Bonnu predstavio rezultate istraživanja.

Pad cijena potaknuo razvoj sunčeve energije

Zahvaljujući drastičnom padu cijena, foto-voltažne ploče i akumulatori su glavni pokretači osiguravanja globalne energetske opskrbe. Očekuje se da će ovi oblici opskrbe porasti s 37 posto 2030. godine na gotovo 70 posto 2050. godine. U isto vrijeme energija iz vjetroelektrana bi činila udio od 18, iz hidroelektrana osam te bio-energija dva posto, procjenjuje se u studiji. Ta "mješavina" bi se naravno razlikovala od regije do regije, ovisno o tomu koji od izvora stoji više na raspolaganju. No kako bi se osigurao cjelodnevni pristup energiji, potreban je pouzdani sustav pohranjivanja energije, jer problem sa suncem i vjetrom je taj da ne stoje uvijek na raspolaganju. To će biti prijeko potrebno, jer se očekuje da će stanovništvo do 2050. porasti na deset milijardi i glad za energijom će drastično rasti.

Čišći zrak, ali i više radnih mjesta

Promjene u energetskom sektoru će, prema procjeni znanstvenika, donijeti ne samo poboljšanja glede čistoće zraka nego i pozitivne promjene na tržištu rada. Trenutno je diljem svijeta u sektoru opskrbe energijom uposleno oko 19 milijuna ljudi. Polovica od toga u sektoru eksploatacije ugljena. No istodobno će u sektoru obnovljivih izvora energije nastati dvostruko više radnih mjesta nego što će ih nestati zbog tranzicije na području energetskog sektora. 

Na Konferenciji o klimi u Bonnu je najvažnija tema kako smanjiti emisije stakleničnih plinova kako bi se ostvario cilj zadan u Pariškom klimatskom sporazumu o ograničenju globalnog zatopljenja na dva stupnja. Aktualna globalna proizvodnja energije - posebna ona pomoću ugljena - zaslužna je za 20 posto stakleničkih plinova. Da električna energija dolazi samo iz obnovljivih izvora, do 2030. emisija stakleničnih plinova bi pala za 80 posto. "Takav scenarij je zaista realističan jer energija iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija", kaže Claudia Kamfert s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja iz Berlina. Ona kaže da su dosadašnje studije o budućnosti obnovljive energije podcijenile brzinu razvoja ovog sektora. "Zato se sve skupa kreće brže nego što se očekivalo", zaključuje Kamfert.

Stvarnost, a ne utopija

Direktor EWG-a Hans-Josef Fell smatra da veliku ulogu igra i financijsko tržište. "Financijski instituti su ulaganja u ugljen, naftu i plin počeli tretirati kao riskantna ulaganja i polako izlaze iz tog sektora", kaže Fell. No član socijaldemokratskog zastupničkog kluba Europskog parlamenta Arne Lietz smatra da je preostalo još puno posla. "Svi ovi pozitivni scenariji pokazuju da su nužne političke promjene, a politika još nije došla do tog stupnja", kaže Lietz i upire prstom u krivce: "Veliki lobisti pokušavaju izvršiti utjecaj na vlade da i dalje ulažu u fosilna goriva."