U izvješću objavljenom u časopisu Nature Geoscience navodi se da je samo šest posto tih podzemnih voda pogodno za korištenje - riječ je o takozvanim 'modernim' podzemnim vodama koje se nalaze nedaleko od površine i moguće ih je crpiti. 

'To su podzemne vode koje se najbrže obnavljaju, u razdoblju od jedne ljudske generacije', rekao je vođa tima znanstvenika Tom Gleeson sa Sveučilišta Victoria.

'Ipak su te moderne podzemne vode najosjetljivije na klimatske promjene i na ljudsko zagađenje. To je ključni resurs koji moramo bolje čuvati', dodao je Gleeson.

Kako prenosi BBC, ukupna količina podzemnih voda može se lakše vizualizirati ako se zamisli da je cijela kopnena površina planeta prekrivena slojem vode debelim oko 180 metara.

Gleesonov tim je za svoju procjenu kombinirao velike količine podataka iz čitavog svijeta.

Mađutim, razina 'starih' podzemnih voda varira u različitim regijama i one nisu pogodne za korištenje. 'Na nekim mjestima nalaze se vrlo duboko ispod površine, a na nekima ne. Na mnogim mjestima su vrlo loše kvalitete', rekao je Gleeson.

'Mogu biti još slanije nego što je voda u oceanu i mogu sadržavati otopljene metala i razne kemikalije pa bi se trebale preraditi prije upotrebe za piće ili u poljoprivredi', dodao je Gleeson.

Time je još važnije sačuvati moderne rezerve podzemnih voda i koristiti ih na održivi način, naglasio je.