Stvar je, zapravo, prilično nezgodna - prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, udeblja od pola do jednog kilograma, što, s vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do pretilosti.

"Ljudi zaista mogu smanjiti rizik od pretilosti ako više hodaju", kaže autor studije dr. Evan Britain, profesor za kardiovaskularnu medicinu na Sveučilištu Vanderbilt. Nova studija otkrila je i ključne prednosti hodanja za kronične bolesti i stanja.

"Dijabetes, apneja, hipertenzija i depresija pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći", rekao je Britain i dodao: "Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8.000 do 9.000 koraka, ali je odnos ostao linearan, što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik."

Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje.

Ako se svakoga dana u tjednu krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti.

Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta umjerenog intenziteta hodanja, plesa, vožnje biciklom, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svakog tjedna.

Povežete li tjelesnu aktivnost s biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom s drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti.

Brojanje koraka nije nužno

Studija je kontinuirano pratila 6.000 ljudi tijekom četiri godine. Znanstvenici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8.200 koraka imaju manje šanse za pojavu apneje i refluksa kiseline, te depresije.

Brojanje koraka nije nužno, ali može biti korisno za one koji se bave nestrukturiranom odnosno neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućanski poslovi, vrtlarstvo i šetanje psa, kako biste znali kako stojite.