Jedno od temeljnih klasičnih djela o historiografskom istraživanju, knjiga u kojoj Marc Bloch, jedan od osnivača najpoznatije povjesničarske škole 20. stoljeća, škole Annales, razmišlja o smislu povijesne znanosti. Bloch je tekst napisao tijekom Drugoga svjetskog rata (u kojem je kao Židov i pripadnik francuskog pokreta otpora stradao), a knjigu je posmrtno, 1949, objavio Lucien Febvre. Otada neprestano do danas ova knjiga snažno utječe na historiografiju, ali i šire.

"Naslov i podnaslov «Apologija historije ili Kako i zašto radi povjesničar» dobro izražavaju namjere Marca Blocha. Djelo je ponajprije obrana historije. To je obrana od izričitih napada koje spominje u djelu, posebice onih Paula Valerva, ali i od stvarne ili moguće evolucije znanstvenoga znanja iz kojega bi historija bila potisnuta na marginu ili čak isključena.

Možemo također misliti da je Marc Bloch želi obraniti od povjesničara koji, prema njegovu mišljenju, vjeruju da joj služe, a čine joj lošu uslugu. Naposljetku, a to je, mislim, jedna od jakih točaka djela, on želi istaknuti distancu povjesničara naspram sociologa ili ekonomista, čija mu je misao važna, ali u kojoj vidi i opasnost za historijsku znanost. To će biti, kako ćemo vidjeti, slučaj s Emileom Durkheimom ili Francoisom Simiandom.

Konačni podnaslov, Zanat povjesničara, koji će prikladno zamijeniti prvi podnaslov, ističe drugu zaokupljenost Marca Blocha: definirati povjesničara kao čovjeka od zanata, istražiti njegov praktični rad i njegove znanstvene ciljeve i, kako ćemo vidjeti, čak i onkraj znanosti.

Ono što naslov ne govori, ali kaže tekst, jest to da se Mare Bloch ne zadovoljava definiranjem historije i zanata povjesničara, nego da želi i ukazati na to što historijska znanost mora biti i kako povjesničar mora raditi..."

(iz Predgovora Jacquesa Le Goffa)

Prevela Jagoda Milinković

Izdavač: Srednja Europa

Opširnije: Moderna vremena Info