Sporno pitanje u središtu konferencije, poznate kao COP27, je plaćanje odštete za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama u siromašnim regijama.

Delegati na konferenciji, koja traje u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikh do petka, suglasili su se po prvi put staviti na dnevni red to pitanje, poznato kao financiranje gubitaka i šteta.

Zemlje u razvoju dugo su vršile pritisak na stvaranje financijskog mehanizma za rješavanje šteta izazvanih klimom u siromašnim zemljama. Međunarodna grupa za zaštitu okoliša Greenpeace rekla je da je nekoliko bogatih zemalja, uključujući SAD i Britaniju, blokiralo napredak na COP27 u stvaranju mehanizma za nadoknadu gubitaka i šteta.

Te zemlje "konzistentno koriste taktiku odgode" kako bi osigurale da se o tom pitanju ne postigne dogovor barem do 2024., dodaje se.

Šef UN-a Antonio Guterres ranije je svjetskim čelnicima rekao da je dobivanje konkretnih rezultata po tom pitanju "lakmus test" predanosti vlada uspjehu COP27.

Predstavnici oko 200 zemalja bore se na COP27 s pitanjem kako da se zadrži globalno zatopljenje i kako se može novčano nadoknaditi šteta od klimatskih promjena.

Kampanje za zaštitu okoliša pojačale su pritisak na pregovarače da poduzmu opipljive korake u borbi protiv klimatskih promjena, uključujući prekid financiranja proizvodnje energije iz fosilnih goriva.

Ruska invazija na Ukrajinu je, između ostalog, dovela do skoka cijena energije, što je potaknulo nekoliko zemalja da preispitaju svoju energetsku politiku i ponovno pokrenu elektrane na ugljen.

COP27 održava se nakon prirodnih katastrofa uključujući poplave, toplinske valove i suše, koje su uzele ogroman danak u životima i sredstvima za život ljudi diljem svijeta.