I količina ubranog hmelja i njegov sadržaj alfa-kiseline, ključne za gorak okus piva, bit će u prosjeku znatno manji nego u prošlosti. Međunarodni tim koji je proveo studiju, objavljenu u utorak u časopisu Nature Communications, pozvao je na "hitne mjere prilagodbe". 

Stručnjaci smatraju da će za uzgoj biti potrebne veće površine. Oni su proučavali pet područja uzgoja hmelja, među kojima su tri grada u južnoj Njemačkoj te dvije regije u Češkoj i Sloveniji.

Istraživači očekuju jednu trećinu manje alfa-kiseline po hektaru obrađenih površina u razdoblju od 2021. do 2050. u usporedbi s prinosima iz razdoblja od 1989. do 2018. godine.

U Hallertau, najvažnijem europskom području za uzgoj hmelja, očekuje se da će razine kiseline pasti za gotovo 40 posto. Tim istraživača, koji je vodio Martin Mozny s Češke akademije znanosti u Brnu, kaže da je znatan pad već zamijećen analizom provedenom tijekom nedavnih žetvi.

Znanstvenici takav razvoj situacije pripisuju sve višim temperaturnim vrijednostima i manjoj količini oborina. Premda su lokalni stručnjaci za proizvodnju hmelja dijelom kritizirali studiju, neki među njima su i sami zamijetili promjene u alfa-kiselini.

"Rezultati istraživanja poklapaju se s našim osobnim iskustvom", rekao je Erich Lehmair iz Udruge njemačkih uzgajivača hmelja (HVG Njemačka).

Direktor najvećega svjetskog trgovca hmeljom Barth-Haas Thomas Raiser kaže kako čvrsto vjeruje da će nove sorte i metode uzgoja uspjeti omogućiti održanje konkurentnosti uzgoja hmelja u južnoj Njemačkoj.