Jučer se od 11 sati zagrebačkim Trgom bana Jelačića širio miris roštilja. Iako su mnogi zbog primamljivog mirisa i izgleda mesa pomislili da je riječ o životinjskome, iznenadili su se kada su doznali od Prijatelja životinja i Mateija Negovetića, koji je na licu mjesta pripremao hranu, da je sve što su nudili za degustaciju bilo potpuno biljnoga podrijetla. Ovom akcijom Prijatelji životinja obilježavaju Dan biljnoga mesa, kojim se svake godine 10. listopada naglašava činjenica da je biljno meso bolje za ljudsko zdravlje, životinje i planet. Iza roštilja, na velikom ekranu prikazivao se kratki film o razvoju i  prednostima kultiviranog mesa, preveden na hrvatski jezik.

Biljno meso ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a proizvedeno je od kvalitetnih biljnih bjelančevina, najčešće graška. Proizvođači mesa biljnoga podrijetla iskoristili su biokemijsku sličnost između biljaka i životinja, odnosno činjenicu da, iako biljke nemaju mišiće, sadrže bjelančevine, masti, vitamine, minerale i vodu. Za proizvodnju biljnoga mesa koristi se 72 - 99 % manje vode i 47 - 99 % manje obradivog zemljišta. Nadalje, uzrokuje 51 - 91 % manje onečišćenja vode i emitira 30 - 90 % manje emisija stakleničkih plinova. Dostupno je u gotovo svim trgovinama u Hrvatskoj i dolazi u raznim oblicima: od ćevapčića i bifteka do salama i hrenovki, što su sve Prijatelji životinja nudili prolaznicima. Glavni adut roštilja bio je revolucionarni veganski odrezak filet mignon.

S druge strane, kultivirano meso u Hrvatskoj još uvijek nije dostupno, no Prijatelji životinja s nestrpljenjem očekuju prve takve proizvode na policama trgovina u bliskoj budućnosti. Kultivirano meso proizvodi se izravnim uzgojem životinjskih stanica. U procesu uzgoja koriste se osnovni elementi potrebni za izgradnju mišića i masti te se omogućuje isti biološki proces koji se događa unutar životinje. Identično je životinjskome mesu na staničnoj razini, no ova metoda proizvodnje eliminira potrebu za uzgojem i ubijanjem životinja za hranu. I kultivirano meso ima goleme prednosti u odnosu na konvencionalnu životinjsku poljoprivredu i meso nastalo uzgojem i ubijanjem životinja. Kultivirano meso naziva se još i čistim mesom jer nastaje u kontroliranim uvjetima i, za razliku od životinjskoga mesa, ne sadrži antibiotike, gnoj, pesticide i tumore. Važno je naglasiti i da se tijekom proizvodnje ne koristi metoda genetskog modificiranja.

Korištenje biljnog i kultiviranog mesa ublažit će krčenje šuma povezano s uzgojem životinja radi hrane, gubitak biološke raznolikosti, otpornost na antibiotike, izbijanje zoonoza i smanjiti klanje životinja. To je objašnjeno u kratkom edukativnom filmu o kultiviranom mesu koji je zaintrigirao prolaznike. Prijatelji životinja pozvali su sve da se i dodatno educiraju o kultiviranom mesu: „Imamo povijesnu priliku iskorijeniti masovno ubijanje životinja i uništavanje planeta novim inovacijama i proizvodima. Industrija hrane prolazi kroz transformaciju. Inovacije poput kultiviranog mesa trebamo što prije prigrliti dobrom informiranošću i točnim informacijama, a ne stvaranjem predrasuda."

Matei Negovetić, zaljubljenik u kuhanje i isprobavanje novih recepata, voditelj Akademije plant-based kuhanja te bloga i stranice naziva Plant-based full of taste, izjavio je: „Prelaskom na biljno meso i druge biljne proteine možemo koristiti daleko manje prirodnih resursa i pomoći smanjiti ogromnu štetu koju je našem planetu prouzročio uzgoj životinja radi hrane. Iza biljnog mesa koje smo nudili za degustaciju krije se mnogo više od dobrog okusa: takvo meso bolje je probavljivo zbog visokog postotka vlakana, snižava kolesterol i, uz manje kalorija, pomaže u poboljšanju zdravlja crijevnog mikrobioma." 

Više informacija o Danu biljnog mesa može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.