U uvjetima geopolitičke fragmentacije sve su glasniji pozivi Kini da popuni prazninu vodstva u klimatskoj politici nastalu povlačenjem Sjedinjenih Država. Kina je službeno odbijala takve sugestije, no posljednjih godinu dana pojačala je diplomatske aktivnosti u klimatskim pitanjima.

Predsjednik Xi Jinping sastajao se s čelnicima Rusije, Indije i EU, a u travnju 2025. održao je govor o klimi na sastanku u Brazilu posvećenom pravednoj tranziciji prema zelenoj ekonomiji. Time je potvrdio kinesku predanost klimatskoj akciji i jačanje suradnje s Brazilom. Istodobno postaje jasnije da se zemlje Globalnog juga sve više usklađuju suočene s agresivnijom vanjskom politikom SAD-a.

Neki analitičari smatraju da bi upravo takvi pritisci s vanjske scene mogli potaknuti BRICS da razvije čvršće kanale suradnje na globalnim pitanjima, uključujući klimu. Podsjetimo, BRICS je savez pet "zemalja u razvoju" - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike - koje zajedno čine oko 27 posto svjetskog BDP-a, 49 posto globalne populacije i oko 52 posto emisija stakleničkih plinova.

Adut globalnog juga

BRICS je osnovan je 2009. s ciljem jačanja suradnje među zemljama Globalnog juga i povećanja njihovog utjecaja u međunarodnom odlučivanju. Četiri članice BRICS-a (Brazil, Kina, Indija, Južna Afrika) sudjeluju i u koaliciji BASIC, koja na UN klimatskim konferencijama pokušava koordinirati stavove zemalja u razvoju. Kao cjelina, BRICS predstavlja veliki ekonomski i politički adut Globalnog juga.

Zemlje BRICS-a sve češće postavljaju klimatske promjene kao središnju točku zajedničke agende. Vođe tih zemalja poručuju da to više nije tek financijsko pitanje nego ključan dio razvoja i prosperiteta. Na primjer, BRICS je na UN konferenciji o bioraznolikosti (COP16) predložio prikupljanje 200 milijardi dolara godišnje za očuvanje prirode - što je bilo prihvaćeno.

Na samitu BRICS-a 2025. lideri su potpisali deklaraciju u kojoj od razvijenih država traže velikodušno klimatsko financiranje za zemlje u razvoju, u skladu s Pariškim sporazumom. Time su zajednički potvrdili predanost ostvarivanju pariških ciljeva, pravednim energetskim tranzicijama i ulaganju u obnovljive tehnologije. Ministri financija BRICS-a uspostavili su i prvi okvir klimatskog financiranja, usmjeren na reformu razvojnih banaka i privlačenje privatnih ulaganja u projekte zemalja Juga.

BRICS za financijske reforme

BRICS se također zalaže za reforme globalnih financijskih institucija: predlaže da razvojne banke više ulažu u klimu zemalja u razvoju i potiče privatni sektor da financira obnovljive projekte u tim državama. Ipak, kritičari upozoravaju da su u deklaracijama BRICS-a zadržani oprezni naglasci - spominje se trajna uloga fosilnih goriva u energetskom miksu, što oni smatraju umanjenjem ambicija klimatskih ciljeva.

Posebno su uočljivi doprinosi Brazila i Kine u formiranju agende BRICS-a. Brazil je domaćin nadolazeće klimatske konferencije COP30 i predsjedava BRICS-om, a nedavno je ta zemlja predsjedala skupom G20, gdje je postavila klimatska pitanja. Tijekom priprema za COP30 brazilska i kineska delegacija intenzivno surađuju: održani su sastanci ministara okoliša BRICS-a, a brazilski predstavnik na COP30 sastao se s kineskim ministrom okoliša, piše Carbon Brief.

Predsjednik Xi Jinping čak je prisustvovao zatvorenom klimatskom skupu Ujedinjenih naroda u Brazilu, naglasivši da "kineski napori za klimu neće usporiti". Dugoročno partnerstvo, uspostavljeno kroz Višu koordinacijsku komisiju za energiju, poljoprivredu, rudarstvo i klimu (COSBAN), dodatno jača suradnju Kine i Brazila. Nova brazilska vlada ističe da je Kina "neizostavan partner u globalnim klimatskim rješenjima", a njihova je suradnja primjer kako su zemlje Juga spremne zajednički oblikovati klimatsku politiku.

Ovisnost o fosilnima i užurbani razvoj OIE

Članice BRICS-a i dalje su znatno ovisne o fosilnim gorivima, ali se to postupno mijenja. Sve su najavile ciljeve neto-nula emisija - Brazil, Južna Afrika i druge do 2050., Kina i Rusija do 2060., Indija do 2070. Ti ciljevi prate značajna ulaganja u obnovljive izvore. Analize pokazuju da su 2024. obnovljivi izvori činili oko 53 posto ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije u BRICS-zemljama, što je približno jednako svjetskom prosjeku.

Etiopija, Brazil i Kina prednjače s iznimno visokim udjelom obnovljivih (100, 88 i 57 posto), dok Indija stoji na oko 43 posto. Sve u svemu, iako dominacija fosilnih goriva i dalje ostaje visoka, rast obnovljivih i zakonski ciljevi smanjenja emisija sugeriraju da će se udio čiste energije postupno povećavati.

Unutar BRICS-a postoje i ozbiljne razlike. Političko i gospodarsko rivalstvo između Kine i Indije prelilo se i na klimatsku sferu: Indija je kritizirala kineske hidroenergetske projekte u Himalaji zbog utjecaja na vodene tokove, a pokrenula je i istragu protiv kineskog uvoza solarnih panela zbog navodnog dampinga. Na konferenciji COP29 vidjelo se da su Kina i Indija često zauzimale suprotstavljene stavove - primjerice, Kina je onemogućila indijski prijedlog da se blokira sporazum o klimatskom financiranju.

Izazovi za BRICS

Indija i Kina zajedno su lobirale da podaci o emisijama u pomorskom prijevozu ostanu povjerljivi, a Brazil, Kina i Južna Afrika zajednički su se protivili uvođenju globalnog poreza na emisije brodova. Stručnjaci napominju da BRICS nije jedina koalicija - Kina je dio više saveza zemalja u razvoju (poput BASIC-a, LMDC-a i drugih), čime razmnožuje svoj diplomatski utjecaj i produbljuje pregovaračke mogućnosti iza konsenzusa svih članica.

BRICS kao grupa ima i prednosti i izazove u klimatskom vodstvu. Zajedno članice pokrivaju velik dio svjetskih emisija i stanovništva, što im daje potencijal znatnog utjecaja. Posebno Kina i Brazil prednjače u proizvodnji obnovljivih tehnologija, što im omogućuje snažno poticanje energetske tranzicije i u drugim zemljama.

S druge strane, članice se razlikuju u ekonomskim i energetskim interesima: neke još snažno ovise o fosilima i suočene su s unutarnjim političkim tenzijama, što otežava usklađivanje zajedničkih politika i prelazak na radikalnije klimatske ciljeve.

Također postoje geopolitičke napetosti unutar grupe koje mogu ograničiti zajedničke akcije. Ipak, činjenica da BRICS uopće postoji omogućuje zemljama u razvoju da jače zastupaju svoje interese u klimatskoj politici - kroz zajedničko financiranje, dijeljenje tehnologija i zajedničke pregovaračke pozicije prema razvijenima.

Hoće li Kina preuzeti globalno klimatsko vodstvo?

Hoće li Kina ili BRICS preuzeti globalno klimatsko vodstvo, još je neizvjesno. Nakon američkog povlačenja iz Pariškog sporazuma počeli su pozivi da Kina prihvati "mantiju lidera", a mnogo se očekuje od nove kineske klimatske obveze najavljene za rujan 2025. Brazilski istraživači smatraju da zbog ogromne uloge Kine u obnovljivim tehnologijama BRICS ima "ogroman potencijal" za vodstvo.

S druge strane, kineski dužnosnici zasad izbjegavaju takvu ulogu. Glavni kineski klimatski izaslanik Liu Zhenmin rekao je da su pozivi Pekingu tek "zahvala Zapada" i da će glavni teret vodstva nositi razvijene zemlje (EU, SAD) dok će zemlje BASIC-a zajednički braniti interese zemalja u razvoju.

Liu je naglasio da BASIC ne može zamijeniti G7+Kinu i da glavni okvir pregovora ostaje koalicija svih zemalja u razvoju. Tako se Kina i dalje pozicionira kao "zemlja u razvoju" koja koristi kolektivne Saveze kao zaštitu svojih stavova.

Čini se da će BRICS nastaviti funkcionirati kao platforma Globalnog juga: primjerice, BRICS je podržao indijsku kandidaturu za COP33 2028., što bi Brazilu i Kini - uz njihov nadolazeći mandat u čelnim pozicijama - omogućilo dugoročniji utjecaj na indijsku klimatsku politiku.

Ukratko, BRICS je danas važna i aktivna platforma u međunarodnoj klimi, koja omogućuje zemljama u razvoju da zajednički artikuliraju svoje interese i jačaju pregovaračku poziciju u odnosu na razvijenije zemlje, zaključuje Carbon Brief.