Nakon obilna obroka dio se ljudi žali na žgaravicu ili na opći osjećaj prepunjenosti pa njemački stručnjaci preporučuju rješenje: šetnju nakon ručka ili večere koja može ubrzati probavu. 

Suprotno tome, alkohol je usporava pa takozvane digestive, poput konjaka, najbolje je poslije jela izbjegavati, tvrdi njemačko društvo za probavne i metaboličke bolesti.

Umjesto da se sve pojede odjednom, onima s osjetljivijim želucem bolje je da jedu više manjih obroka. Žgaravica se događa, između ostaloga, zbog prevelika pritiska na mišić zvan donji ezofagealni sfinkter.

Također, nije dobra ideja jesti kasno navečer jer takvi problemi često nastaju kada osoba legne pa dođe do refluksa želučanog sadržaja u jednjak. 

Što je to kad želudac boli i kako si pomoći

Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem zapunjenosti, sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.

Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redoviti unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje. Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu.

Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. Također, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar.

Hrana koju treba izbjegavati

Masna hrana, čokolada, češnjak i luk okidači su bola u želucu, koji mogu izazvati i citrusi te začini poput čilija i papra. Iz prehrane izbacite sve što ima predznak 'pre' - ljuto, slano, kiselo, hladno, vruće - jer ćete želudac opet brzo nadražiti. Izbjegavajte i sirovu hranu koja se puno teže probavlja te tako pogoršava simptome.

Što pomaže:

Čajevi - u narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu probavnog sustava najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i metvice, kao i pelina, kičice ili maslačka. U situacijama težeg liječenja H. pylori koriste se ljekovite biljke, poput kadulje, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina, jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H. pylori.

Dobre masnoće -  omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebice vrste iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Jogurt - fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori, napominju znanstvenici.