Volite li više donositi odluke ili vam to baš ne ide od ruke? Koji god bio vaš odgovor, ispada da uopće nije važno. Stručnjaci kažu da vođa može biti svatko tko to želi.

Na Sveučilištu u Vrije u Amsterdamu tijekom sedam tjedana istraživači su snimali seriju sastanaka između timova koji se nikada ranije nisu sreli i otkrili obrasce ponašanja koji su im pomogli odrediti koji članovi timova su bili vođe.  

Na temelju ponašanja koje su pokazali sve članove svih timova mogli su svrstati u dvije kategorije: vođe i oni koji ih slijede.

Nakon toga, snimke su izrezane u 42 kraće snimke kojima je isključen zvvuk, a onda su pokazivene 18 različitih ljudi. Tijekom gledanja filmova, znanstvenici su promatrali koju osobu na snimci ispitanici prate i koliko dugo to čine.

Ispada da je 18 ispitanih najduže promatralo sudionike na snimci koji su kasnije proglašeni vođama.

Kako su se ponašali oni koji su proglašeni vođama?

Ponajprije, koristili su aktivne geste prilikom razgovora, što znači da su pomicali ruke tijekom govora. Nadalje, pokazivali su pozitivan govor tijela i okrenuli se prema sugovorniku tijekom razgovora. Također su više pričali na samom početku sastanka.

Ako bi tijekom sastanaka iskrsnuli problemi, stručnjaci su primijetili da bi vođe bili ti koji bi predlagali rješenja.

A ako se pitate što ne bi trebao onaj koji teži poziciji lidera - a što su radili svi ostali sudionici istraživanja - je zijevanje, mrštenje ili gledanje u prazno, korištenje pasivnih izraza lica i povlačenje iz razgovora.

Dakle, ne radi se ni o kakvoj čarobnoj formuli, već o jednostavnom načinu ophođenja koji svi možemo savladati.