Laganje je dio naše svakodnevice. To je univerzalna društvena pojava koja ne zna za dob, spol, rasu ni orijentaciju bilo koje vrste.

Stoga ne čudi što su neki znanstvenici svoju karijeru posvetili istraživanju fenomena laganja i još dalje od toga, načinima kako uočiti kada netko nije iskren.

Na tu temu su snimljeni filmovi i serije, organizirani tečajevi, napisane knjige. No takvi se materijali često oslanjaju na sposobnost prepoznavanja mikroekspresija lica, za što je dakako potrebno biti u fizičkoj blizini s drugom osobom.

>> Ljudi više lažu preko interneta nego licem u lice >>

Ali s razvojem tehnologije, dobar dio naše svakodnevne komunikacije preselio se na ekran. Točnije, ona se uglavnom odvija preko poruka. Zbog toga se danas mogu pronaći istraživanja koja pokušavaju odgovoriti na pitanja poput: "Kako uočiti laže li vam preko poruke?". 

Rezultati su pokazali da i muškarci i žene koriste duže rečenice kada imaju namjeru lagati, pri čemu su kod žena 13 posto duže, dok su kod muškaraca marginalno duže - dva posto. Također, bilježi se blago povećana upotreba osobnih zamjenica, kao i povećana upotreba riječi kao što su "vjerojatno" i "možda".

>> Znakovi da razgovarate s lažovom >>

Zanimljivo je da postoji velika razlika u dužini rečenica kod osoba koje studiraju i onih koji ne studiraju. Kod studenata su neiskrene poruke 25 posto duže od iskrenih, dok je u drugoj kategoriji ta razlika samo 0,12 posto.

Nije jasno zašto je to tako. Slično ovome, kod studenata se vidi povećanje od 111 posto više upotrebe neodređenih riječi kao što su "vjerojatno" i "možda" prilikom laganja, dok je kod osoba koje ne studiraju povećanje samo 18 posto.

>> Laganje loše utječe na zdravlje >>

Istraživanja ovog tipa imaju naravno i svoje manjkavosti, ali možemo očekivati da će ih biti sve više i da će se s vremenom prilagoditi i metodologija.