Ustaljeno vjerovanje da s godinama opada sposobnost učenja pokazalo se kao mit, jer na nju utječe i samopouzdanje osobe,  što znači da ako prestanemo vjerovati u to da nam mozak s godinama propada, možda ćemo i biti u mogućnosti naučiti nešto novo. 

Posvećenost učenju samo je prvi korak. Metakognitivne vještine poput razmišljanja o vlastitom razmišljanju refleksijom, planiranjem i upravljanjem mogu uvelike poboljšati sposobnost učenja, piše portal Entrepreneur.

Ovo su četiri koraka uz koje ćemo ubrzati učenje i lakše upamtiti naučeno:

Pojednostavljivanje - kako bi bio siguran je li nešto zaista naučio, dobitnik Nobela za fiziku Richard Feynman nastoji novostečeno znanje prenijeti djetetu. Smatra da ne vladamo materijom, ako ne možemo nešto objasniti na najjednostavniji način. Kada krenete gradivo svoditi na najednostavnije rečenice i pojmove otkrit ćete je li zaista njime vladate ili imate rupe u znanju te ćete znati na čemu trebate poraditi. 

Ponavljanje - bilo da učite svirati saksofon ili novi jezik, ponavljanje je ključno za usvajanje gradiva. Postoji znanstveno objašnjenje za to. Ponavljanje gradiva povećava razinu mijelina, masne bijele tvari koja oblaže aksone koji pak povezuju neurone u mozgu. Što je više mijelina to su neuroni brži i mi bolje usvajamo gradivo. Još je bolje rasporediti gradivo za ponavljanje u manje cjeline, nego ponavljati sve odjednom.

Stvaranje novog - izumitelj i biznismen Elon Musk koristi metodu od dva koraka za usvajanje gradiva. Prvi je spomenuto pojednostavljivanje naučenog gradiva, a drugi primjena na novom polju.

Vrijeme - osobe koje nakon predavanja uzmu 15 minuta vremena da promisle o naučenom gradivu za deset dana vladaju njime za 23 posto bolje od onih koji ne prakticiraju promišljanje o stečenom znanju.