« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 5 godina i 1 mjesec
SAVJETI

Kako očuvati mozak u poznim godinama

Unos više od 10 grama orašastih plodova dnevno, što su otprilike dvije žličice, povezano je s boljim sposobnostima razmišljanja, povezivanja i s memorijom

Orašasti plodovi čuvaju funkcije mozga
Orašasti plodovi čuvaju funkcije mozga (Arhiva)
Više o

demencija

,

orašasti plodovi

Zdrava prehrana ima možda i najveću ulogu u kvalitetnom radu organizma, što posljedično donosi i dug život - no, i on bi trebao biti kvalitetan. Jedan od čestih problema koji se javlja u poznim godinama je demencija, sindrom povezan sa sve lošijim kognitivnim funkcijama, a otprilike 850 tisuća ljudi živi sa simptomima demencije.

Malo je podataka o tome što točno može usporiti razvoj bolesti, ali nova studija tvrdi da kognitivnom zdravlju možemo pomoći visokom konzumacijom orašastih plodova.

Sveučilište iz južne Australije otkrilo je da orašasti plodovi mogu pojačati funkcioniranje mozga u zrelijoj dobi. Rezultati objavljeni u časopisu The Journal of Nutrition, Health and Ageing, temelje se na podacima 4822 ljudi u dobi preko 55 godina.

Unos više od 10 grama orašastih plodova dnevno, što su otprilike dvije žličice, povezano je s boljim sposobnostima razmišljanja, povezivanja i s memorijom. 

Znanstvenici su došli do zapanjujućih rezultata da se kognitivno funkcioniranje može poboljšati za čak 60 posto zbog unosa orašastih plodova

Studija je analizirala podatke sakupljene tijekom 22 godine. 

"Orašasti plodovi imaju visoke količine zdravih masti, proteina i vlakana te mogu sniziti kolesterol i poboljšati kognitivno zdravlje", objašnja glavni autor dr. Ming Li za Independent. 

"Iako nema dugoročnog lijeka za smanjenje kognitivnih vještina tijekom godina, varijacije u prehrani mogu završiti boljim kognitivnim rezultatima", zaključuje. 

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da otprilike 47 milijuna ljudi na svijetu živi s demencijom, a do 2030. taj će se brojka povećati na 75 milijuna. 

"Prirodno je da s godinama dođe do promjena u povezivanju, brzini obrađivanja informacija i memoriji. Sve je to normalan dio procesa starenja. No, starost je i dalje najveći rizik za kognitivne bolesti", dodaje dr Li.

22.03.2019. 09:01:00
Novi komentar
nužno
nužno