Zdrav život trebao bi biti imperativ svakome, no svjesni smo da se i sami tako ne ponašamo, ali ipak se živciramo kad nekoga tko je još gori od nas po tom pitanju ne uspijevamo uvjeriti u nužnost promjene životnih navika.

Ipak, rješenje postoji, tvrde švedski stručnjaci čije je nedavno istraživanje pokazalo da ljudi koji su suočeni s upečatljivim slikama vlastitih aterosklerotičnih suženih krvnih žila imaju veće izglede početi zdravije živjeti od onih koji ne vide takve slike.

Jedna od najvećih prepreka sprečavanju kardiovaskularnih bolesti je nesposobnost pacijenata da slijede preporuke poput prestanka pušenja, konzumiranja većih količina alkohola, više vježbanja i zdravije prehrane.

Za potrebe istraživanja znanstvenici su nasumično odabrali 3532 osobe s najmanje jednim faktorom rizika za srčane bolesti ali bez simptoma kako bi im dali savjete za zdravi način života i lijekove ili su im pokazali slike vlastitih krvnih žila uz personalizirana objašnjenja zašto slike mogu značiti zdravstvene probleme u budućnosti.

Godinu kasnije ljudi koji su bili suočeni sa slikama vlastitih krvnih žila imali su manje rizika za srčane bolesti od kontrolne skupine pacijenata koji nisu vidjeli slike vlastitih žila, navode znanstvenici u časopisu Lancet.

Prestanak pušenja, lijekovi za snižavanje visokog tlaka i kolesterola, zdrava prehrana i fizička aktivnosti najučinkovitije su, dokazane i najjeftinije terapije, sve dok se pojedinci toga dugoročno pridržavaju, kaže voditelj studije Ulf Naslund sa švedskog sveučilišta Umea.

Glavni problem nije nepostojanje terapije nego nepridržavanje predloženih promjena načina života i predloženih lijekova, kaže Naslund.

Rezultati u studiji pokazuju jedan način na koji se može riješiti veliki problem u prevenciji - nepridržavanje uputa.

Ispitanici su bili u dobi od 40 do 60 godina. Svi su ispunili upitnike o faktorima rizika za srčane bolesti, imali pretrage krvi kako bi se procijenili rizici poput povišenog kolesterola ili povišenog šećera u krvi i ultrazvučno snimanje arterija kojima se tragalo za zadebljanjima ili otvrdnućima stijenki krvnih žila, odnosno nakupljanjima aterosklerotičnih plakova.

Svi sudionici primili su informacije o faktorima rizika za kardiovaskularni sustav i savjete kako usvojiti zdraviji način života i kako da uzimaju lijekove ako su im potrebni.

Primjenom standardiziranih kriterija za procjenu rizika, tzv. Framinghamovih kriterija, utvrđeno je da su godinu kasnije ljudi koji su bili suočeni sa slikama vlastitih krvnih žila imali niže rizike za srčane bolesti nego prije. U kontrolnoj skupini rizici su, prema tim kriterijima, porasli u istom razdoblju.

Po drugoj metodi koja je poznata kao Europska sustavna procjena koronarnog rizika ljudi koji su vidjeli slike vlastitih krvnih žila imali su dovstruko veće poboljšanje od kontrolne skupne. Također, kolesterol je u skupini koja je bila suočena sa slikama vlastitih žila, bio više smanjen.

Richard Kones iz kardiometaboličkog istraživačkog instituta u Houstonu u Teksasu kaže kako slike vjerojatno pomažu da pacijenti bolje shvate liječničke poruke nego samo razgovor s liječnicima. "Mnogi vjeruju da im je krvožilni sustav zdrav a zapravo nije. Prevencija srčanih bolesti može biti posebno izazovna kod ljudi koji su relativno mladi i nemaju simptoma srčanih bolesti", kaže Kones.

Ateroskleroza ili zadebljanje arterija može biti tihi ubojica jer se razvija desetljećima i pacijenti nemaju teškoća sve dok bolest nije uznapredovala i teško ju je liječiti.

"Zbog toga što ateroskleroza nema simptoma istraživanja su pokazala da čak i kad liječnici kažu pacijentima da se moraju držati preporuka oni pamte samo mali dio onoga što im je rečeno", dodaje Kones.

Vizualne metode i slike su učinkovitije, kao što je pokazalo ovo istraživanje. Izraz 'slika govori više od tisuću riječi' uklesana je u nas".