Industrija takvih napitaka samo u Britaniji zaradi godišnje 220 milijuna funti, tvrdeći kako jogurti s ˝dobrim bakterijama˝ pomažu čišćenju organizma te podizanju imuniteta.

No, tim stručnjaka iz EFSA-e (Europske agencije za sigurnost hrane) odbacio je 180 tvrdnji vezanih za pozitivan učinak takvih jogurta. 10 tvrdnji odmah je odbačeno, dok preostalih 170 nije moglo biti pomnije obrađeno jer nije bilo dovoljno dokaza uz pomoć kojih bi se donijeli zaključci.

Službena odluka značit će da proizvođači raznih probiotičkih suplemenata, jogurta i ostalih pića više neće smjeti prodavati ˝muda pod bubrege˝ tj. tvrditi da takvi napici imaju bolji učinak na zdravlje od običnih. Postoji cijeli niz proizvoda koji sadržavaju probiotike, no stručnjaci iz EFSA-e objašnjavaju kako jednostavno nije bilo dovoljno dokaza da se poveže uzrok i učinci. Sve u svemu, dvije trećine od 523 različitih tvrdnji o medicinski korisnim efektima određenih proizvoda više se neće smjeti propagirati ni koristiti.

EFSA je pregledala više od 200 proizvoda koji su sadržavali vitamine, minerale, vlakna, masnoće, ugljikohidrate, bakterije probiotike i ostale prirodne supstance. Njihova otkrića ubuduće će se koristiti kako bi se tužile i kažnjavale kompanije koje svojim proizvodima pripisuju ljekovita svojstva bez ikakvih dokaza.

˝Neovisni znanstveni pristup koji EFSA koristi osigurat će da su bilo kakve tvrdnje o ljekovitim svojstvima hrane zaista i točne, te pomoći potrošačima u donošenju pravih odluka prilikom kupnje˝, objašnjava profesor Albert Flynn, predsjednik stručnog vijeća EFSA-e.