Što je sreća i kako do nje? Pitanje staro valjda kao i čovjek, a odgovor su pokušali dati znanstvenici s Harvarda koji su to odlučili saznati, ni više ni manje, putem istraživanja koje je trajalo punih 75 godina.

Ovakva istraživanja su vrlo rijetka jer uglavnom propadnu nakon nekoliko desetljeća, iz raznih razloga - nestane financija za studiju ili se odustane od istraživanja. No, ova je sve to preživjela. Od 724-ice ispitanika danas ih je živo još 60 i imaju oko 90 godina.

"Pratili smo dvije grupe muškaraca. Prva grupa su u ono vrijeme bili studenti, a druga grupa su bili dječaci iz najsiromašnije četvrti u Bostonu. Jedan od ispitanika kasnije je postao predsjednik SAD-a. Neki su postali alkoholičari, jedan je dobio shizofreniju. Jedni su se uzdignuli iz potpunog siromaštva do vrha, a drugi su otišli u suprotnom smjeru. No, nitko od njih ni slutio nije da će ova studija potrajati 75 godina....", počinje Waldinger, četvrti šef studije.  

Fokus se u ovom trenutku studije seli na djecu i unuke tih muškaraca. Što se tiče ispitanika, među njima ima raznih profila ljudi - liječnika, odvjetnika, tvorničkih radnika.

Iz ovog velikog istraživanja kristalizirale su se tri životne lekcije.

1. lekcija - društvene veze vrlo su važne za nas, a samoća nas ubija.  Ljudi koji imaju bolje odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji su, tjelesno zdraviji i žive dulje od onih koji nemaju kvalitetne međuljudske odnose. Usamljenost je otrov. Ljudi koji su izoliraniji više, no što žele biti, manje su sretni i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni"

2. lekcija - nije važno samo jeste li u vezi, nego kakva je ta veza. Pokazalo se kako život unutar konflikta može jako škoditi zdravlju.  Brakovi u kojima ima puno svađa, gdje nema ljubavi i nježnosti, loši su za zdravlje, čak i gori od razvoda. S druge strane, u dobroj i toploj vezi se osjećate zaštićeno. 

Dobre, bliske veze nas štite od starenja. Ispitanici koji su bili u sretnim vezama rekli su da su i u danima kada su osjećali tjelesnu bol i dalje bili sretni. S druge strane, fizička bol nesretnih ljudi bila je još jača zbog emotivne boli.

3. lekcija - kvalitetni međuljudski odnosi ne štite samo naša tijela, nego i mozak. Ispostavilo se kako je dobar veza s drugom osobom dobra i u 80-ima te da ljudi koji znaju da na tu osobu mogu uvijek računati, dulje imaju dobro pamćenje

Zašto se onda ne trudimo oko naših odnosa?

Ako su ove stvari odavno poznate, a pokazalo se da jesu, zašto onda toliko ignoriramo važnost dobrih veza i međuljudskih odnosa? Zato što ljudi teže brzim rješenjima. Želimo nešto što će nam poboljšati život odmah, a veze su komplicirane. Na njima treba puno raditi. To nije nimalo seksi ni glamurozno.

I za to je potreban cijeli život. taj rad nikad ne završava. Najsretniji ljudi iz naše studije su oni koji su naporno radili na tome da kolege pretvore u prijatelje . Mnogi naši ispitanici su u mladosti htjeli bogatstvo i slavu jer su mislili da je to smisao života. Ali pokazalo se kako su najbolje uložili u budućnost oni koji su ulagali u veze s prijateljima i obitelji", zaključuje šef ove studije.

Ako se na koncu pitate kako se to radi na vezama, Waldinger otkriva: "Mogućnosti su bezgranične. Možda nešto jednostavno poput toga da vrijeme koje provodite ispred malih ekrana zamijenite vremenom koje ćete provesti s ljudima.

Osvježite odnose tako što ćete raditi nešto novo zajedno, šetajte, izlazite, nazovite člana obitelji s kojim niste razgovarali godinama. Dobar život je izgrađen na dobrim međuljudskim vezama". 

"Voditi računa o tijelu je bitno, ali isto je tako bitno, čak i važnije, voditi računa o dobrim odnosima s drugim ljudima. Kvalitetni međuljudski odnosi, ključ su sretnog života", kaže Waldinger. Dobre veze s drugim ljudima drže nas sretnima i zdravima.