Dijeta koja uključuje povremeno gladovanje može se provoditi na dnevnoj bazi na dva načina, piše Science Daily. 

Prvi se odnosi na konzumiranje hrane samo u ograničenom razdoblju od šest do osam sati, a drugi uključuje konzumaciju manjeg obroka od primjerice 500 kalorija, dva dana u tjednu, pojasnio je suautor studije, prof. neuroznanosti na Johnsu Hopkinsu, Mark Mattson. 

Povremeno gladovanje je učinkovito jer utječe na pražnjenje zaliha glukoze iz jetre te na aktivaciju tjelesnih masti kao energetskog izvora. 

Takvi obrasci konzumiranja hrane mogu povećati otpornost na stres te poboljšati regulaciju šećera u krvi uz smanjenje krvnog tlaka, razine lipida u krvi i otkucaja srca u mirovanju, kazao je prof. Mattson, dodavši da su isti rezultat imale i mnoge ranije studije provedene na ljudima i životinjama. 

No postiti povremeno tijekom duljih vremenskih razdoblja može biti teško.

Ističe kako neke studije upućuju na to da pojedini pacijenti konzumiraju više hrane u dane posta, a manje tijekom blagdana. 

Profesor Mintz je određene skupine pozvao da izbjegavaju povremeni post, a među njima su i osobe koje ne pate od pretilosti ni od prekomjerne težine. Naime, većina kliničkih studija provodila se među mladim i sredovječnim odraslim osobama s prekomjernom težinom, zbog čega su znanstvenici složni da treba provesti dodatne studije na ostalim skupinama. 

"Povremeno gladovanje ni u kojem slučaju nije dobar način prehrane za dijabetičare na lijekovima i/ili na inzulinu", rekao je Mintz.

"Povremeni post nije ni za starije pacijente. Naime, treba jako paziti na potencijalnu hipoglikemiju, jer posljedično stariji pacijenti mogu pasti, što opet može rezultirati lomovima".

Ostala preliminarna ispitivanja provedena na životinjama upućuju na to da povremeni post može odgoditi početak razvoja Alzheimerove bolesti te suzbiti razvoj karcinoma, no i u toj studiji stoji da je potrebno provesti dodatna istraživanja.

Autori studije zaključuju kako je malo vjerojatno da će povremeni post naići na široku primjenu u Sjedinjenim Državama.

"Prehrana koju čine tri obroka uz još dva međuobroka u tolikoj je mjeri 'usađena' u našu kulturu pa je vjerojatnost da će zaživjeti u razvijenijim zemljama vrlo malena. Istodobno veliku prepreku predstavljaju obilje hrane koja se nudi na tržištu i prilično agresivan marketing u svim razvijenijim državama svijeta", zaključuju autori.