Znate i sami onu staru priču o tome kako oni koji se ne dižu rano nisu ovakvi ili onakvi, uglavnom negativni.... e pa, nije vam to baš tako...

Naime, u novoj studiji, objavljenoj u časopisu BMJ Public Health, istraživači s Imperial Collegea u Londonu ispitali su podatke o spavanju više od 26.000 pojedinaca kako bi istražili povezanost između njihovih obrazaca spavanja i kognitivnih sposobnosti. Podaci su izvučeni iz UK Biobank, biomedicinske baze podataka koja istražuje doprinose genetike i okoliša u razvoju raznih bolesti.

Kod sudionika koji su spavali sedam do devet sati kognitivne funkcije bile su optimalne, uključujući testove pamćenja, rasuđivanja i obrade informacija. Kod onih koji su spavali manje od sedam ili više od devet sati to je imalo jasne štetne učinke na rad mozga. Ali to nije sve.

Istraživači su također otkrili da individualne sklonosti večernjim ili jutarnjim aktivnostima uvelike koreliraju s njihovim rezultatima testova. Konkretno, noćne ptice stalno su imale bolje rezultate u kognitivnim testovima od ranoranioca.

"Naša je studija otkrila da su odrasli, koji su prirodno aktivniji navečer, imali bolje rezultate na kognitivnim testovima od onih koji su jutarnji tip", rekla je glavna autorica studije, Raha West.

Istraživači su također naglasili važnost trajanja sna i njegov utjecaj na kognitivne performanse.

"Otkrili smo da trajanje sna ima izravan učinak na rad mozga i vjerujemo da je proaktivno upravljanje obrascima spavanja stvarno važno za poticanje i očuvanje načina na koji naš mozak radi", rekao je voditelj studije Daqing Ma.