Redoslijed u kojem ljudi obolijevaju od tih stanja uvelike utječe na njihov očekivani životni vijek. Oni koji su prvo oboljeli od dijabetesa, potom psihoze i na kraju kongestivnog zatajenja srca imali su najveće smanjenje očekivanog životnog vijeka, u prosjeku od otprilike 13 godina.

Oni koji su oboljeli od istih bolesti u obrnutom redoslijedu bili su manje pogođeni. Na primjer, kod 50-godišnjeg muškarca prosječnog socioekonomskog statusa može se primijetiti razlika u očekivanom životnom vijeku od preko 10 godina ovisno o redoslijedu kojim je obolio od ove tri bolesti.

Istraživanje je također otkrilo da oni koji najprije dobiju dijabetes, potom psihozu i na kraju kongestivnog zatajenja srca imaju veći rizik od obolijevanja od dodatnih srčanih bolesti ili smrti unutar pet godina od posljednje dijagnoze.

No, to se ne događa uvijek

Ipak, obolijevanje od dodatnih bolesti ne ograničava uvijek životni vijek. Na primjer, ako su ljudi oboljeli od psihoze i dijabetesa - neovisno o redoslijedu - imali su veći očekivani životni vijek od ljudi kojima je dijagnosticirana samo psihoza. To je iznenađujuće, no istraživači vjeruju da je vjerojatnije da će ljudi koji pate od dijabetesa biti češće u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, što može poboljšati njihovo opće zdravstveno stanje.

Studija je također otkrila da kongestivno zatajenje srca samo po sebi ili u kombinaciji s psihozom (bez obzira na redoslijed) ima sličan efekt na očekivani životni vijek kao i "najgori scenarij" kombinacije dijabetesa, psihoze i kongestivnog zatajenja srca (tim redoslijedom).

Ovo je prva studija koja proučava kako redoslijed dobivanja većeg broja dugoročnih bolesti može utjecati na očekivani životni vijek pacijenta. Istraživanje može biti korisno za informiranje pacijenata, pružatelja zdravstvenih usluga i vlasti o tome kako pravilno identificirati bolesti i brinuti se za pacijente, što može dovesti do boljih rezultata za pacijente, ali i zdravstveni sustav.

Istraživanje također pomaže u poboljšanju procesa pružanja zdravstvene skrbi proučavanjem faktora koji mogu povećati rizik pacijenta od dobivanja određenih bolesti, kao i identificiranja potencijalnih prilika za testiranje na bolesti i ranu intervenciju.

Oni koji žive s nekoliko dugoročnih bolesti često češće koriste zdravstvene usluge i konzumiraju veći broj lijekova, ali i imaju veće poteškoće u svakodnevnom životu. Sve to može dovesti do smanjenja kvalitete života i očekivanog životnog vijeka.

Istraživanje je pokazalo da kombinacija dugoročnih bolesti i redoslijed kojim osoba od njih obolijeva mogu značajno utjecati na očekivani životni vijek. Ipak, ta veza može biti komplicirana i važno je naglasiti da obolijevanje od dodatnih bolesti ne smanjuje uvijek očekivani životni vijek.