Spavanje popodne nije neka osobna iznimka - to rade u gotovo svim zemljama svijeta, od sieste do "ubit' oko", i nije čudno što o tome razmišljaju i znanstvenici.

Neki ljudi vole spavati popodne i navode da im to pomaže da nadoknade izgubljeni san ili im pomaže da budu duže budni popodne te da to održava njihovu pozornost.

Drijemanje je izvrstan način da se osjećamo odmornije i budnije, a neka istraživanja pokazuju da to može koristiti našoj kognitivnoj funkciji.

Međutim, prije nego odete na popodnevno spavanje, trebali biste razmisliti koliko dugo trebate spavati.

Primjerice, ako imate neke obveze i ubrzo se trebate probuditi, popodnevno drijemanje trebalo bi trajati 10-30 minuta.

Dulje od toga može izazvati veću pospanost. No, šalica kave nakon popodnevnog sna može vam pomoći da se razbudite.

Kratko drijemanje povećava energiju, a duži popodnevni san pomažu vam u učenju.

Jedan do dva sata popodnevnog sna može biti korisna i za motoričke sposobnosti te sposobnosti prisjećanja činjenica i događaja.

Bitna je i duljina popodnevnog spavanja

Nedavno istraživanje iz Kine sugeriralo je da je redovito popodnevno drijemanje povezano s boljom kognitivnom funkcijom u starijih odraslih osoba. Istraživanjem je obuhvaćeno 2.200 osoba starijih od 70 godina te su otkrili da oni koji su češće spavali popodne u manjoj mjeri imali kognitivna oštećenja.

No, duljina popodnevnog drijemanja također je važna. Slična studija pokazala je da su oni koji su drijemali 30-90 minuta popodne imali bolju opću spoznaju u odnosu na one koji su drijemali dulje ili kraće ili koji uopće nisu drijemali.

Čini se da popodnevno drijemanje pomaže mozgu da očisti otpadne tvari koje bi u suprotnom inhibirale moždanu aktivnost, a također obnavlja i zalihe energije u mozgu. Kratko popodnevno spavanje može i pojačati pažnju kod osobe.

Dulje drijemanje obnavljaju jer je dovoljno vremena da osoba prođe kroz više faza spavanja, a svaka od njih podržava različite procese učenja. jedna od njih je REM faza tijekom koje je mozak gotovo jednako aktivan kao i kad smo budni, piše The Conversation. Ova aktivnost u različitim regijama mozga - uključujući one regije važne za učenje i pamćenje - može biti razlog zašto REM spavanje podržava i dugoročno i emocionalno pamćenje.

Ipak, popodnevno drijemanje ne preporučuje se osobama koje pate od nesanice jer to može poremetiti san pri večernjem odlasku na spavanje. Drijemanje također treba izbjegavati u situacijama kada su odmah nakon što se probudimo potrebne optimalne performanse, jer može proći neko vrijeme da se potpuno probudi.