Jedno ili dva pića dnevno su OK, glasila je radna teorija sve donedavno kad je završena velika studija objavljena u časopisu Lancet.

Naime, rezultati su pokazali da čak i umjereno konzumiranje alkohola povećava krvni tlak i izglede za razvoj moždanog udara.

Nova saznanja poništavaju sve što su nas ranije učili o "dvije, tri čašice alkohola dnevno" koje, kako se isticalo, štite srce, piše BBC.  Britanski i kineski znanstvenici do rezultata su došli prateći tijekom deset godina 500.000 kineskih državljana, no tvrde da su nalazi relevantni za sve populacije i da su najbolji dokaz izravnog učinka alkohola.

Otprije je poznato da konzumiranje velikih količina alkohola šteti zdravlju i povećava rizik od razvoja moždanog udara, no postavilo se pitanje je li uopće zdravo piti umjerene količine alkohola.

Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford, Sveučilišta u Pekingu i Kineske akademije medicinskih znanosti ustanovili su da jedno do dva pića dnevno povećavaju rizik od razvoja moždanog udara za 10 do 15 posto, dok četiri pića dnevno povećavaju opasnost od moždanog udara za 35 posto.

Za potrebe studije jedno piće su definirali kao - malu čašu vina, bocu piva ili jedno žestoko piće. 

Po podacima britanskih znanstvenika tijekom života moždani udar doživi 16 od 100 muškaraca i 20 do stotinu žena.

Kad bi sudionici grupe od 100 osoba koje ne piju, počeli svakodnevno konzumirati čašu ili dvije alkohola, taj bi se postotak povećao. Pritom nismo svjesni činjenice da se svakodnevnim ispijanjem oko pola boce vine rizik od moždanog udara općenito povećava za 38 posto, kaže profesor David Spiegelhalter sa Sveučilišta u Cambridgeu. "Događa se učinak suprotan onome kada se uzimaju statini", pojasnio je. Statini su lijekovi koji se propisuju pacijentima za smanjenje razine kolesterola u krvi i da bi se spriječio potencijalni srčani i moždani udar.

Profesor kaže kako studija nije otkrila nikakve dokaze po kojima umjereno konzumiranje alkohola štiti srce i smanjuje rizik od moždanog udara.

"Ne možemo potvrditi tvrdnje po kojima vino i pivo imaju čaroban zaštitni učinak", kazao je autor istraživanja, profesor Richard Peto s oksfordskog sveučilišta.

Znanstvenici smatraju da su azijske zemlje pogodno područje za proučavanje fenomena kako alkohol djeluje na ljude. Naime, brojni Kinezi posjeduju kombinaciju gena koja ih, na neki način odvraća od alkohola jer im njegovo konzumiranje izaziva lošu reakciju te se poslije alkohola loše osjećaju.

Kada su znanstvenici usporedili konzumaciju alkoholnih pića u Kini i u ostalom dijelu svijeta ustanovili su da svaki treći Kinez ne pije te da alkohol u Kini konzumira vrlo malo žena. Stanovnici zapadnih zemalja svijeta nemaju iste gene, zbog čega je bilo nemoguće provesti sličnu studiju.

Većina studija provodi se promatranjem, zbog čega je znanstvenicima teško procijeniti koji faktori uzrokuju koje bolesti.

"Genetske analize su nam omogućile da shvatimo uzročno posljedične veze", pojasnila je dr. Iona Millwood, autorica studije i epidemiologinja s oksfordskog sveučilišta.

Znanstvenici poručuju da, nakon ovog istraživanja mogu kazati kako raspolažu jasnim dokazima da i umjereno ispijanje alkohola ne predstavlja nikakvu zaštitu od moždanog udara. Naprotiv, ako svakodnevno pijemo po čašu ili dvije alkoholnog pića, samo povećavamo izglede za moždani udar.

Treba istaknuti da istraživanje ima neka ograničenja.

Prije svega, provedeno je samo među kineskom populacijom i znanstvenici su većinom pratili učinak na osobe koje su konzumirale pivo, a ne i vino, kaže dr. Stephen Burgess sa Sveučilišta Cambridge.

No dodaje da studija obuhvaća i dijelove ostalih dugogodišnjih istraživanja o utjecaju konzumiranja alkohola na ljudski organizam. Ističe da studija pokazuje kako od umjerenog ispijanja alkohola kardiovaskularni sustav ne profitira, naprotiv, rizik od bolesti se povećava. "Rizik od moždanog udara se povećava proporcionalno količini alkohola koja se konzumira. Dakle, ako ljudi odluče piti alkohol, trebali bi ograničiti njegovu količinu zbog zdravlja", kazao je.

Britanski profesor Kevin McConway smatra da je studija omogućila uvid u više informacija o tomu na koji način alkohol utječe na neke bolesti, no da ovo istraživanje ni u kojem slučaju ne može biti definitivan zaključak.  A profesor David Spiegelhalter s Cambridgea kaže da ga je studija "pokolebala". "Dosad sam bio uvjeren da umjerena konzumacija alkohola štiti od kardiovaskularnih bolesti, no sada u to sumnjam", kazao je.