Tijekom proteklih mjeseci Goodyear je u Hrvatskoj uz pomoć ''brbljavoga robota'' Goodyja (engleski »chatbot«) proveo digitalno ispitivanje¹ u kojemu je proučavao odnos ispitanika prema autonomnim vozilima.

Usporedba rezultata s opsežnim europskim ispitivanjem² koje je, prethodno provedeno s Londonskom školom za ekonomske i političke znanosti (LSE), pokazalo da više od polovice ispitanih vjeruje u suživot autonomnih i klasičnih vozila.

Čak je 54 posto uvjereno da autonomna vozila mogu dijeliti cestu s klasičnim automobilima. Time su Hrvati pretekli sve ostale države i popeli se na prvo mjesto, ispred Nijemaca (40 posto), Poljaka (35 posto) i Španjolaca (34 posto). Najskeptičnijima na tom području pokazali su se Talijani, Francuzi i Srbi.

Zanimljivo je kako usprkos sklonosti suživotu, vjera u sigurnost autonomnih vozila među Hrvatima je manja. S tvrdnjom da su autonomna vozila zbog odsutnosti pogreške ljudskoga faktora sigurnija od vozila kojima upravljaju vozači složilo se 39 posto upitanih. To je ispod prosjeka europskih država, koji iznosi 43 posto.

U zlatnoj sredini što se tiče vožnje u autonomnom vozilu

Kod pitanja kako bi se osjećali u vožnji s autonomnim vozilom, Hrvati su se uvrstili u zlatnu sredinu. Naime, 26 posto ispitanika odgovorilo je da bi se kod takve vožnje osjećali ugodno, što je jednako europskom prosjeku. Autonomnim vozilima kod te su teme najskloniji bili Nijemci (36 posto), Španjolci (31 posto) i Poljaci (29 posto).

U sklopu europske platforme ThinkGoodMobility Goodyear istražuje ključna područja koja oblikuju budućnost mobilnosti sa svrhom da rezultati pomognu svim uključenim stranama u zajedničkim naporima za uspješno uvođenje autonomnih vozila budućnosti.

1^ Digitalno ispitivanje u korporaciji Goodyear provedeno je između 19. veljače i 20. ožujka 2018. Odvijalo se uz pomoć brbljavoga robota Goodyja na njihovoj Facebook stranici upotrebom aplikacije Messenger, a u njemu je sudjelovalo 507 Hrvata.

2^ U suradnji s Londonskom školom za ekonomske i političke znanosti (LSE) Goodyear EMEA je u drugoj polovici 2016. godine proveo ispitivanje u kojemu je proučio odgovore dobivene u internetskoj anketi (sudjelovalo je 11 država) i rezultate dobivene iz fokusnih skupina u četirima državama. U anketi je sudjelovalo 12.000 ispitanika.