Bacanje hrane na Zapadu postalo je top-tema zbog svojih humanitarnih implikacija, kao i onih vezanih uz zaštitu okoliša. Jedno prošlogodišnje izvješće pokazalo je da se i do pola proizvedene hrane u svijetu baci zbog loših načina ubiranja, skladištenja i transporta, kao i neodgovornog ponašanja maloprodajnih lanaca i potrošača.

Dokument za raspravu, iza kojeg stoje Nizozemska i Švedska, navodi da označavanje hrane datumom 'najbolje koristiti do' u mnogim zemljama uvećava problem s otpadom te pozivaju Europsku komisiju da razmotri izuzeće od tog pravila proizvoda s vrlo dugim vijekom trajanja.

Također, od europskih zakonodavaca se traži da razmotre kako postići da potrošači bolje razumiju datum trajanja prehrambenih artikala.

Naime, navođenje roka trajanja na proizvodu govori potrošačima do kada mogu rabiti taj proizvod bez zdravstvenih rizika, dok datum 'najbolje koristiti do' govori više o kvaliteti hrane, pa kada taj datum prođe hrana ne postaje nužno štetna, već može izgubiti na okusu i teksturi.

Dokument, koji podupiru i Austrija, Danska, Njemačka te Luksemburg, govori i o tome da bacanje hrane ima društvene i ekonomske dimenzije, kao i one vezane uz pitanja zaštite okoliša.

Prema podacima Komisije, i do 100 milijuna tona hrane baca se svake godine u Europi, dok podaci londonskog Instituta za mehaničko inženjerstvo govore o tome da se između 30 i 50 posto hrane u supermarketima baca u otpad, i to često zbog slabog razumijevanja oznaka najbolje koristiti do i roka trajanja.