Halucinacije se najčešće povezuju s nekim mentalnim problemima ili drogom, no zapravo to baš i nije cijela istina... jer neka neurološka stanja koja nisu bolesti mogu također izazvati ovaj fenomen.

Službeno se halucinacije definiraju kao "perceptivna iskustva koja se pojavljuju bez vanjskih poticaja", a djeluju kao "da su stvarna i jasna s istim utjecajem i jačinom kao normalne percepcije."

Kako bismo što bolje shvatili ovaj fenomen, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Oregonu, pokušao je rasvijetliti kako halucinacije djeluju na ono što se događa u mozgu. Njihova nova studija, provedena na životinjskom modelu, donijela je veliko iznenađenje, a sve su objavili u časopisu Cell Reports.

Radili su s miševima koji su primili dozu halogene droge koje znanstvenici često koriste u istraživanjima sa životinjama.

Kao i drugi halocinogeni, poput LSD-a, ova droga nadražuje receptore za serotonin koji igraju i druge manje poznate uloge u mozgu. Kada su dali miševima dozu, pratili su aktivnost moždanih stanica uz pomoć nekoliko specijaliziranih metoda.

Otkrili su potpuno suprotno od onog što su očekivali. Miševi su, naime, pokazali smanjene signale između neurona i vizualnog korteksa - regije u mozgu koja je zaslužna za vizualne informacije. Promijenio se i tempo mijenjanja neurona.

"Očekivali biste da neuroni počnu skakati kao ludi zbog vizualnih halucinacija" objasnio je autor Cris Niell. 

Tim priznaje da proučavanje halucinacija na miševima nije idealno jer životinje, naravno, ne mogu komunicirati njihova iskustva. Međutim, napominju da iste droge koje uzrokuju halucinacije kod ljudi, potiču jednake promjene kod miševa. 

"Podaci koje smo sakupili bit će baza za druge studije", dodaje Niell.

Prošle je godine još jedna studija, ona profesora Guillerma Horge, dokazala što se događa u mozgu osoba koje boluju od shizofrenije kada haluciniraju. 

"Kod osoba sa shizofrenijom, dolazi do ekstremnih distorzija u percepiji poput toga da čujemo glasove koji ne postoje. Nadalje, takve su halucinacije liječene s antipsihotičkim lijekovima koji blokiraju neurotransmiter dopamin u strukturi u mozgu koja je poznata kao Striatum. Ovo je bila misterija zato što taj neurotransmiter i regija  mozgu nisu uobičajeno povezani u procesu stvaranja osjeta", zaključio je.