„Za zemlje regije poruka je jasna: Europska unija ostaje vjerna obećanjima danima u Solunu i u potpunosti predana stabilnosti i prosperitetu regije", poručio je sinoć predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. On je na sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu premijerima i predsjednicima zemalja članica Unije poručio da je situacija na Zapadnom Balkanu „izmakla kontroli" i da je neophodno da EU u regiji zadrži svoj angažman i ispunjava svoje obaveze.

„Mi ne odstupamo, već stupamo na Zapadni Balkan", poruka je predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera. To je ujedno i odgovor na pitanje je li EU napustio Zapadni Balkan.

Potrebne jasne akcije

Ni u Bruxellesu, a ni u zemljama regije nije tajna da je Europska unija zaokupljena gotovo neprekidnim promjenama i krizama, kako na globalnom tako i na unutarnjem planu. Ona je iz svog fokusa izgubila regiju koja je, kako podsjećaju u Bruxellesu, jedina s perspektivom budućeg članstva u EU-u. Sve veće napetosti, kako unutar samih država regije, tako i među susjedima, izvještaj šefice EU-diplomacije Federice Mogherini o „lomljivosti" mira i stabilnosti u regiji, kao i inzistiranje zemlja članica EU-a da se na najvišoj europskoj razini razmotri situacija na Zapadnom Balkanu, ipak su ponovo tu regiju doveli u fokus europske politike. Bar u ovom trenutku.

Iako se slaže s porukama svojih kolega iz Europskog vijeća o neophodnosti držanja „otvorenih vrata EU za Zapadni Balkan", premijer Slovenije Miro Cerar iznosi možda i suštinu problema: „Slovenija se zalaže da europska perspektiva regije bude jasno izražena, ali ona mora biti ispraćena jasnim idejama i akcijama", zaključio je Cerar tokom prvog dana sastanka u Bruxellesu na kojem su lideri EU-a razmatrali situaciju na Zapadnom Balkanu.

Konkretno i opipljivo

Poslije jučerašnje rasprave u Europskom vijeću, zaključci o Zapadnom Balkanu sveli su se na par rečenica - na već poznate fraze kada je riječ o proširenju i europskim integracijama. Europsko vijeće jednoglasno je podržalo europsku perspektivu Zapadnog Balkana i potvrdilo svoj angažman na svim razinama u cilju podrške stabilnosti regije i produbljivanja ekonomskih i političkih veza. Istovremeno, naglašena je i važnost reformskog puta, dobrosusjedskih odnosa i sveobuhvatne suradnje u okviru regionalnih inicijativa. I dok u diplomatskim krugovima u Bruxellesu naglašavaju važnost takvog „političkog signala s najviše europske razine", europski analitičari smatraju da to „još jedno slovo na papiru", svejedno s kako visoke pozicije dolazilo, ne znači mnogo bez konkretne akcije.

„Sama poruka da je EU privržen daljem proširenju, iako je bitna, nije dovoljna. Europska unija mora 'oživjeti' tu privrženost, učiniti ju konkretnom i opipljivom", ocjenjuje za DW Alexandra Stiglmayer iz Europske inicijative za stabilnost. „Za tako nešto nisu uvijek potrebna materijalna sredstva. Tu se može raditi i o političkoj podršci u vidu većeg broja posjeta dužnosnika EU-a regiji, ali i o pozivima dužnosnika sa Zapadnog Balkan u posjet europskoj prijestolnici. Lideri Europske unije bi također, kada se obraćaju građanima u njihovim zemljama, trebali objasniti važnost proširenja i dobrobit koju ono donosi EU-u. Javnost Unije ne zalaže se baš previše za proširenje, a posljednji Eurobarometar pokazuje da se više od polovice građana u 13 zemalja članica protivi daljem proširenju", objašnjava Stiglmayer.

U Europskoj inicijativi za stabilnost navode kako postoji još čitav niz konkretnih akcija koje EU, ali i zemlje članice Unije mogu poduzeti kako bi konkretizirale svoju novonaglašenu privrženost europskoj integraciji Zapadnog Balkana. Između ostalog, spominje se i promocija efikasnijeg kretanja radnika, boljeg informiranja zemalja Zapadnog Balkana koji profili radnika se traže u zemljama EU-a, kao i pristup država Zapadnog Balkana mehanizmima Unije koji reguliraju financijsku stabilnost.

Partnerstvo na ispitu

I dok se u javnosti već razmatraju načini na koje Europska unija može realizirati svoja obećanja dana sinoć Zapadnom Balkanu, europski dužnosnici podsjećaju na činjenicu da su eurointegracije proces koji zahtijeva angažman dvije strane.

„Mi bi se trebali prestati praviti da nudimo europsku perspektivu, a zemlje regije bi se trebale prestati praviti da se ozbiljno angažiraju u reformama. Moramo postati ozbiljni jedni prema drugima", poručio je nedavno i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak.

Upravo se dio sinoćnjih zaključaka koji govori o reformama, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji odnosi na obveze koje EU očekuje da zemlje Zapadnog Balkana ispune, kako bi pomogle u ostvarivanju zajedničkog cilja: jednom zauvijek zajamčenog mira, u zaokruženoj Uniji, na europskom kontinentu. U pitanju je posao koji se odnosi na regiju u cjelini, ali i zemlje Balkana, pojedinačno, imaju svoje posebne zadatke i odgovornosti.

U fokusu Makedonija i BiH

S druge strane, diplomatski izvori kažu da su jasna i očekivanja EU-a od Makedonije, kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Ako želi dalje napredovati na europskom putu, Makedonija mora kroz institucije sustava i na demokratski način riješiti trenutnu blokadu u formiranju vlade. U suprotnom, kažu u Bruxellesu, slijede posljedice. U očekivanja EU-a ubraja se i nastavak normalizacije odnosa Srbije i Kosova, demarkacija granice između Kosova i Crne Gore i nastavak reformi u cijeloj regiji.Premijer Hrvatske Andrej Plenković navodi da je sinoć najviše bilo riječi o događajima u Makedoniji i Bosni i Hercegovini: „BiH je naš prvi susjed, imamo preko tisuću kilometara zajedničke granice, Hrvate kao konstitutivni narod. Fokus je naravno na privrednim i društvenim reformama, na ispunjavanju Upitnika, provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Svakako se mora voditi računa i o političkoj stabilnosti, odnosima među konstitutivnim narodima, izborima koji dolaze 2018. godine, izmjenama u okviru izbornog zakona i maksimalnoj ravnopravnosti sva tri naroda", izjavio je premijer Hrvatske neposredno po završetku razgovora u Bruxellesu.

„Europska unija nema čarobni štapić kojim će riješiti sve probleme na Zapadnom Balkanu", konstatirao je jučer tokom sastanka Europskog vijeća neimenovani dužnosnik Unije. Ono što EU i Zapadni Balkan imaju je još jedna nada da će novi impuls iz Bruxellesa uroditi plodom i da će dobiti adekvatan nastavak u vidu europske akcije, ali i reakcije regije.