Zdravstveni stručnjaci u srijedu su upozorili kako Europi prijeti 'epidemija' srčanih udara koji ekonomiju cijele regije već sada koštaju oko 38 milijardi eura godišnje, a očekuje se kako će sa starenjem populacije situacija postati još gora.

U izviješću Europskom parlamentu stručnjaci koji su radili s grupom 'Action for Stroke Prevention', upozorili su kako atrijalna fibrilacija (A-fib), najčešći oblik abnormalnog srčanog ritma, već sada ugrožava živote oko šest milijuna ljudi u Europi, a taj poremećaj povećava rizik od srčanog udara za pet puta, javlja Reuters.

Zdravstveni i ekonomski utjecaj A-fiba narast će, upozoravaju stručnjaci, do čak dva i pol puta do 2050. godine. Ekonomski gledano, na pacijente koji dožive srčani udar troši se 2 do 3 posto ukupnih sredstava u zdravstvu EU dok pacijenti s A-fibom čine 15 do 20 posto ukupnog broja onih koji dožive srčani udar zbog krvnih ugrušaka.

Profesor Gregory Lip sa sveučilišta u Birminghamu kaže kako je većinu takvih srčanih udara moguće spriječiti no, pogrešne dijagnoze i slaba briga za pacijente koji pate od A-fiba te nekorištenje lijekova dovode do situacije u kojoj takvi srčani udari postaju "nepotreban ekonomski teret" cjelokupnog društva.

A-fib uzrokuje 'treperenje' gornje dvije komore srca zbog čega dolazi do poremećaja normalnog srčanog ritma što uzrokuje prelijevanje krvi koja pak može dovesti do nastanka krvnih ugrušaka.

Srčani udari su, nakon kroničnih kardiovaskularnih bolesti, najčešći oblik srčanih problema u svijetu koji godišnje ubija oko 5,7 milijuna ljudi. Trenutna predviđanja za EU govore o porastu broja srčanih udara s 1,1 na 1,5 milijuna u periodu između 2000. i 2025. godine.

'Action for Stroke Prevention', udruga koja okuplja kardiologe, neurologe, obiteljske liječnike i pacijente, apelirala je na europske političare i zdravstvene strukture da poboljšaju sustav dijagnostike atrijalne fibrilacije prije nego porast srčanih udara dovede do ozbiljnih društvenih i ekonomskih problema.