Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti kasnije 2023. godine, pogoršavajući ekstremne vremenske prilike diljem svijeta te će svijet vrlo vjerojatno premašiti zagrijavanje od 1,5 stupnjeva Celzijevih. Najtopliju godinu u zabilježenoj povijesti, 2016., potaknuo je veliki El Niño, prenosi Guardian.

To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom oceana i vjetrovima u Pacifiku, koji se mijenja između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uvjeta. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz uzastopnih događaja La Niñe.

Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni podaci rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u povijesti. Ali El Niño se javlja tijekom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerojatnije da će 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.

Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2 C. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka diljem svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD-u i Europi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, koje su oštetile milijune ljudi.

"Vrlo je vjerojatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odvesti preko 1,5 C", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dalekosežnog predviđanja u Britanskom meteorološkom uredu. "Vjerojatnost da će prva godina biti na 1,5 C u sljedećem petogodišnjem razdoblju sada je oko 50:50."

"Znamo da će pod klimatskim promjenama utjecaji fenomena El Niño postati jači, a to morate dodati učincima samih klimatskih promjena, koji neprestano rastu", rekao je. "Ako spojite te dvije stvari zajedno, vjerojatno ćemo vidjeti neviđene toplinske valove tijekom sljedećeg El Niña."