« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 4 mjeseca i 26 dana
EH, DA...

Društvene mreže, katastrofe i PTSP

Ako detaljno pratite sve moguće vijesti o katastrofama, što prirodnim što ljudski izazvanim, veća je šansa da ćete u svojoj fotelji zaraditi PTSP

Pazite što čitate
Pazite što čitate (Arhiva)
Više o

društvene mreže

,

vijesti

,

katastrofe

,

PTSP

Znanstvenici su kod osoba koje su nakon nekog masovnog ubojstva ili prirodne katastrofe neprekidno putem medija nastavile pratiti njihov razvoj, zamijetili veću vjerojatnost za nastanak simptoma posttraumatskog stresa mjesecima kasnije, rezultati su manje američke studije objavljeni u časopisu Science Advances.

Poslije bombaškog napada tijekom Bostonskog maratona 2013. i nakon napada 2016. na noćni klub u floridskom Orlandu, istraživači su u više navrata anketirali oko 4000 odraslih Amerikanaca koji nisu bili uključeni u događaje. "Ustanovili smo da su se kod pojedinaca koji su gotovo neprekidno pratili više medijskih sadržaja povezanih s bombaškim napadima češće razvili simptomi posttraumatskog stresa, kao i strah od potencijalnih negativnih događaja u budućnosti. Što su intenzivnije pratili medijski popraćene događaje nakon masakra u noćnom klubu u Orlandu, bili su uznemireniji", rekla je autorica studije Roxane Cohen Silver sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu.

Ranija istraživanja upućivala su na to da ljude privlače izvještaji o traumatičnim događajima jer je to način da ih shvate i da se suoče sa stresom, no studija znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta ukazuje na to da se takvo praćenje događaja pojedincima "može obiti o glavu".

Znanstvenici su ustanovili da opetovano izlaganje eksplicitnom sadržaju koje uključuje nasilje može pojačati strah od nekih događaja koji tek slijede, a to pak potiče pojedinca da nastavi pratiti medijske izvještaje o idućem bombaškom napadu, pucnjavi ili prirodnoj katastrofi.

Ljudi su posebno osjetljivi na začarani krug loših vijesti ako su i osobno iskusili nasilje ili ako im je ranije dijagnosticiran neki mentalni poremećaj, smatraju američki znanstvenici. "Možda će to biti teško postići, no neke osobe jednostavno moraju prestati pratiti vijesti", smatra Ziming Xuan iz Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu.

"Ne znamo koliko je stresnih informacija kojem pojedincu previše, no kada prateći vijesti shvatite da osjećate nelagodu, nemojte im se više izlagati, jednostavno ih prestanite pratiti ili porazgovarajte s nekim tko vam može pomoći", kaže Xuan, koji nije sudjelovao u studiji. Dodaje da je ovaj savjet "možda i značajniji kada su posrijedi djeca i mladi, koji su češće izloženi društvenim mrežama", a isto se odnosi i na osobe koje boluju od PTSP-a.

"Ne možemo izjednačiti sve medije, no količina stresa koju pojedinci proživljavaju često ovisi o tomu na koji im se način prezentiraju informacije", smatra Aaron Kivisto, psiholog sa Sveučilišta u Indianapolisu. "Velika je razlika u načinu na koji različiti mediji izvješćuju o istom događaju, a posljedice u nekim slučajevima mogu biti traumatične za konzumenta informacija."

"I dok većina medija nastoji ublažiti realno stanje kada je nasilje posrijedi, osobe koje informacije dobivaju putem društvenih mreža i interneta nesvjesno se samo jednim klikom mogu traumatizirati", smatra Kivisto.

"Primjerice, u sklopu nedavnoga medijskog praćenja događaja u Christchurchu emitiran je videozapis koji je snimio napadač i ubojica. I bio je dostupan svima koji se služe internetom. Terorističke grupe poput ISIS-a već godinama distribuiraju svoje videozapise. Gledatelji u takvim situacijama moraju biti na oprezu kako bi, zbog vlastite znatiželje izbjegli nehotično izlaganje traumi", savjetuje Kivisto.

27.04.2019. 13:30:00
Novi komentar
nužno
nužno