Mnogi ljudi redovito daruju krv - za njih je to već rutina. Ali, nema ih dovoljno. Ukupno je premalo konzervirane krvi. Diljem svijeta službe za darivanje krvi bore se za nove davatelje kako bi donekle pokrile veliku potrebu bolnica i ordinacija za krvlju.

Prije darivanja krvi potrebno je istražiti je li krv čista a time i sigurna. Davatelji se testiraju na različite bolesti, uključujući HIV i hepatitis. Za pojedine skupine je zabranjeno darivanje krvi. Umjetna krv iz laboratorija bila bi idealno rješenje.

Znanstvenici diljem svijeta rade na tome kako bi se masovno proizvodila čista krv, koja je spremna za korištenje i to baš u količinama u kojima je to potrebno. S nepretkom u istraživanju matičnih stanica cilj je sve bliži. Na novim tehnikama rade i znanstvenici škotskog centra za regenerativnu medicinu u Edinburghu (SCRM).

Već bilježe i prvi uspjeh: pred Škotskim centrom za regenerativnu medicinu i tvrtkom Roslin Cells je odobrenje britanske regulatorne agencije za proizvodnju umjetne krvi.

Znanstvenici su radili sa embrionalnim matičnim stanicama i pretvorili su ih u crvena krvna zrnca. Sada se znanstvenici prije svega koncentriraju na odrasle matične stanice. Bilo bi moguće od toga proizvesti crvena krvna zrnca, pojašnjava Marc Turner iz SCRM-a. Jer zbog toga što su ove stanice samo djelomično sposobne dijeliti se, ne bi se moglo proizvesti velike količine. "Ali" kako kaže voditelj projekta, "proteklih godina postalo je moguće izdvajanje pluripotentne matične stanice iz tkiva."

Pritom se radi o stanicama koje još nisu potpuno specijalizirane. "Mi takve stanice možemo tako pripremiti u laboratoriju da proizvode veće količine krvnih stanica", pojašnjava Turner.

Od 2009. godine Škoti istražuju mogućnosti proizvodnje umjetne krvi.

Uz dopuštenje vlasti konzorcij sastavljen od SRCM-a i tvrtke Roslin Cells želi proširiti kapacitete. Samo tako je moguće proizvesti potrebne količine crvenih krvnih zrnaca, koje su nužne za kliničke testove.

U daljnjim istraživanjima radi se o tome da se postupak znatno intenzivnije kontrolira", kaže Turner. "Ali riječ je o tome da treba voditi računa o troškovima proizvodnje. U konačnici nema smisla proizvoditi milijun krvnih stanica za milijun funti. U tom slučaju ih nitko ne bi koristio."

Etički aspekt

Pri umjetnoj oplodnji u Velikoj Britaniji je moguće proizvesti više embrija nego što je usađeno u maternici. Oni se skladište i nakon određenog roka se stavljaju na raspolaganje za istraživanja. Mnogi ljudi su protiv korištenja embrija za istraživanja. Ali nema razloga za brigu, kaže bioetičar John Harris sa Sveučilišta u Manchesteru. Istraživanja odraslih matičnih stanica etički nisu sporna, jer stanice ne potječu od embrija već od stanice kože normalnog čovjeka, uglavnom odraslog. "Te stanice su preprogramirane na pluripotentno stanje, koje je vrlo blizu embrionalnom stanju. Ali to nije embrij."

Značenje krvne grupe

Umjetna krv ne smije biti uzročnik bolesti, mora moći trajati, biti jeftina i naravno dobro podnošljiva za pacijente.

Podnošljivost pri transfuziji krvi ovisi i o određenoj krvnoj grupi. Davanje konzervirane krvi ako je u pitanju pogrešna krvna grupa može dovesti do povećanih problema.

Kod umjetne krvi znanstvenici mogu izdvojiti odrasle matične stanice iz kože ili iz krvne probe, ali samo ako je u pitanju određena tražena krvna grupa.

Samo u Njemačkoj godišnje se koristi 4,5 milijuna vrećica s koncentratom crvenih krvnih zrnaca, i to za žrtve prometnih nesreća, prilikom operativnih zahvata kod pacijenata oboljelih od raka - kroz postupak kemoterapije tijelo često ne može vezati novu krv. Proizvodnja krvi u industrijskim količinama bila bi veliki korak za medicinu i pacijente.