Mediteranska zemlja s prelijepom obalom, otocima, kristalnim morem... otprilike tim riječima Lijepu Našu opisuju u inozemnim turističkim vodičima. Pa onda neki romantičnije nastrojeni turisti zamišljaju drveni hrastov stol pod gustim lišćem vinove loze, hladno vino u  prućem opletenoj demejani i svježe ulovljenu oradu na gradelama ispod kojih pucketaju sitna drvca.

A dok se čeka riba, na stolu je poslužen mirisni, crveni pršut, bijeli sir preliven tamnim maslinovim uljem, dozrele, nenarezane crvene rajčice otpale sa stabljike, čiji se sok, dok ih jedete kao voćku, cijedi niz ruke. I ne bi pogriješili. Tako nekako u Hrvatskoj i jest.

Ipak, idilična morska slika s dalmatinskih uvala koja uključuje ribu, prema istraživanjima, i nije toliko učestala. Hrvati su skromni potrošači ribe. Potrošnja ribe u Hrvatskoj iznosi 10 kilograma po glavi stanovnika. To znači, pojašnjava nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić Bender, da se kod nas riba jede prosječno jednom tjedno, s time da postoje razlike u konzumaciji ribe u priobalnom i kontinentalnom području.

‘Potrošnja ribe u Hrvatskoj iznosi 10 kilograma po glavi stanovnika, a to znači da se u kod nas riba jede prosječno jednom tjedno’pojašnjava nutricionistica, dr. sc. Darija Vranešić Bender 

Primjerice, potrošnja ribe u Grčkoj je 21 kg po glavi stanovnika, Italiji 24 kg, Francuskoj 33 kg, Španjolskoj 44 kg, Portugalu 57 kg, a na Islandu nedostižnih 90 kg ribe. Iako smo velikim dijelom po mentalitetu, kulturi, načinu življenja i prehrani bliski stanovnicima ostalih mediteranskih zemalja, to nije tako kad je riječ o konzumaciji ribe.

- Preporuke kažu da bi, u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo konzumirati barem 2 puta po 170 grama ribe. Savjetuje se da od toga barem jedna porcija bude ‘masna’ riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina.

Ako, dakle, u svoj jelovnik uvrstite ribu, to ne znači da ćete se upustiti u skup sport. Kod ribe ne vrijedi postavka da je skuplje nužno i kvalitetnije. Jeftinija, plava riba bogatija je blagotvornim masnim kiselinama nužnima za zdravlje, a pravi primjer za to je, tvrdi Vranešić, prečesto podcjenjivana srdela koja prema nutritivnoj ljestvici spada u visokovrijedne namirnice. Iznimno je bogata esencijalnim masnim kiselinama i bjelančevinama potrebnima za intelektualni rad i dobru koncentraciju.

Kako nam je pojasnila, stručno nutricionistički gledano riba se najčešće promatra kroz masti koje ulaze u njihov sastav. Masne kiseline sadržane u ribljem mesu većinom su nezasićene, a od onih esencijalnih najpoznatije su omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline. Njih naš organizam ne može sam sintetizirati, već ih moramo unijeti hranom.

- Važno je naglasiti da masnija riba nije ‘manje zdrava’. Štoviše, ona upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna. Konzumacija masne ribe dva puta tjedno značajno će doprinijeti poboljšanju općeg zdravlja.

Dakle, iskoristite blagodati podneblja u kojem se nalazite, bez obzira na to živite li na kontinentu ili imate povlasticu izravnog dodira s morem, i prionite na ribu. Postoji mnogo načina za odgovarajuću pripremu ribe - pecite je na roštilju ili u pećnici, kuhajte je, stavite pod peku ili napravite brodet, a pohanju ili prženju u dubokom ulju, savjetuje nutricionistica, pribjegavajte tek povremeno. Uz to, kako i kaže stari recept, popijte čašu crnog vina, čiju je blagodat potvrdila i moderna znanost.

Posegnite za kruhom i namočite ga u ekstra djevičansko maslinovo ulje... i činite to dvaput tjedno. Rijetki su gastronomski trenuci u kojima se zdravlje i užitak nadopunjuju. Osim toga, nema smisla da nas Talijani šišaju!

Svima je dobro poznato da mediteranska prehrana predstavlja ‘zlatni standard’ pravilne prehrane, a sve prednosti takvog načina prehrane prepoznala je i Svjetska zdravstvena organizacija. Osnovne namirnice koje daju pečat mediteranskoj prehrani su riba, ekstra djevičansko maslinovo ulje te mnogo voća i povrća.

Što (možda) niste znali?- Iako je katkad prisutna sumnja prema zamrznutoj hrani, ona je zapravo posve neopravdana, osobito kada je riječ o namirnicama zamrznutima metodom brzog zamrzavanja. Riba konzervirana tom metodom nutritivno je jednako vrijedna kao i svježa. Osim toga, jedan od glavnih aduta brzo zamrznute ribe je njezina zdravstvena ispravnost, odnosno sigurnost. Kod neodgovarajuće skladištene ili transportirane ribe te one koja nije svježa postoji rizik od razvoja toksičnih spojeva poput skombrotoksina ili histamina koji mogu uzrokovati trovanje. Primjenom metode brzog zamrzavanja zaustavlja se aktivnost enzima koji uzrokuju stvaranje štetnih spojeva te je tako zajamčena sigurnost i zdravstvena ispravnost zamrznute ribe.

- Kakva je hranjiva vrijednost ribe i koje bi je skupine trebale najviše konzumirati?

- Riba je odličan izvor bjelančevina. Riblje bjelančevine lakše su probavljive i bolje iskoristive od mesnih i mliječnih. Zbog veoma niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu. Riba je izvor esencijalnih, višestruko nezasićenih masnih kiselina koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati. Budući da su nužne za normalno funkcioniranje organizma, potrebno ih je unositi hranom.

Te masne kiseline, poznatije kao omega-3 kiseline, ujedno su nositelji povoljnih svojstava ribe. Kao sastavni dio prehrane, riba doprinosi i ukupnom unosu vitamina i, posebice, minerala. Izvrstan je izvor vitamina B3, B12, D i A, kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora te jedan od najznačajnijih izvora selena.