Znanstvenici vjeruju da se to događa zato što se na njihovoj koži i u njihovim crijevima razviju različiti mikrobi, što nije slučaj kod djece koja se malo igraju ili nikako ne igraju na zelenim površinama koja podsjećaju na šumsko okruženje.

U zapadnom svijetu raste broj onih koji imaju autoimuna oboljenja, kao što su astma, ekcemi, dijabetes tipa jedan, upalnu bolest crijeva i multiplu sklerozu, piše britanski Guardian.

Pretpostavlja se da je najznačajniji uzrok toga to što su djeca manje izložena mikrobima, što ranije nije bio slučaj. Posljedica toga jest nedovoljna razvijenost njihovog imuniteta.

Prethodne studije su pokazale da postoji povezanost između izloženosti mikrobima i razvoja imuniteta.

Navedena studija je podrazumijevala promjenu okruženja u kojem se djeca igraju i pokazala je da postoji uzročno-posljedična veza, što je prva studija ove vrste.

Istraživači su utvrdili da je moguće poboljšati imunološki sustav djece ako se promijeni životno okruženje djece iz urbanih sredina.

Studijom je bilo obuhvaćeno 75 djece u dva finska grada, što je relativno mali broj.

"Kada smo vidjeli rezultate, bili smo iznenađeni koliko je ojačao njihov imunitet. Naše istraživanje može pridonijeti osmišljavanju preventivnih mjera za smanjenje epidemije imunoloških bolesti", ukazao je Aki Sinkonen s Instituta za prirodne resurse Finske, a koji je predvodio istraživanje.

On je napomenuo da se slična istraživanja sprovode u drugim dijelovima svijeta, ali da njihovi rezultati još nisu objavljeni.

Sinkonenov tim želi provjeriti kako izloženost mikroba utječe na imunitet beba.

Profesor Graham Rook sa "University College London" je ocijenio da je studija zalog za budućnost i da podsjeća na važnost boravka djece u prirodnom okruženju.

Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science Advances", a proveo ga je veliki broj stručnjaka iz različitih oblasti - medicine, ekologije i urbanističkog planiranja.

Djeca obuhvaćena istraživanjem su imala između tri i pet godina. Bila su raspoređena na četiri lokacije s prirodnim okruženjem gdje su dnevno boravila po 90 minuta.

Poticana su da se igraju biljkama i zemljom. Nakon 28 istraživanja pokazalo se da je količina mikroba na njihovoj koži za trećinu veća za razliku od djece koja nisu bila u ovakvom okruženju.

Povećanje količine mikroba je uočeno i u njihovim crijevima.

Djeca su svaki dan dobivala iste namirnice, ali istraživači nisu mogli utjecati na ono što ona jedu kod kuće. Međutim, smatraju da je do promjena u njihovom organizmu došlo zahvaljujući okruženju u kojem su bila.