Svjetski podaci govore da se povećanjem cijena cigareta ipak smanjuje broj pušača. To je pojedinačno najučinkovitija mjera jer 10%-tno povećanje cijena dovodi do pada potrošnje cigareta za 3-5%, navela je.

U novoj Direktivi po prvi se put reguliraju i elektroničke cigarete kao i biljni proizvodi, njihovo praćenje, toksikološke analize i adekvatna zdravstvena upozorenja.

Pušenje se smatra vodećim uzrokom smrtnosti u svijetu koji bi se mogao spriječiti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se jedna od deset smrti odraslih osoba može povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.

U Hrvatskoj od posljedica pušenja svake godine umre više od 9000 ljudi, što je otprilike svaka peta smrt, a prema istraživanju iz 2011. godine puši 40% muškaraca i 33% žena.

Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz 2013., godišnje se za bolesti povezane s pušenjem (za liječenje, lijekove, bolovanja i dr.) izdvoji više od 1,5 milijardi kuna.

Osoba koja prestane pušiti, osim dobrog primjera okolini i značajnih novčanih ušteda, nakon godine dana apstinencije može očekivati značajan pad rizika za srčani udar, nakon 2-5 godina izjednačavanje rizika moždanog udara s onim u nepušača, te prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma usta, ždrijela, jednjaka i mokraćnog mjehura, a nakon 10 godina prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma pluća.

Bivši pušači žive dulje od pušača, čiji je život u prosjeku za 10 godina kraći od osoba koje nisu pušile.

Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja obilježava se kampanjom pod nazivom "Znate li dovoljno o švercanom duhanu?".