Epilepsija je poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Očituje se epileptičnim napadajima - iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da 6 milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300000 novih slučajeva bolesti. Uzroci nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki - u dječjoj dobi je prema učestalosti najčešći uzrok porođajna odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije i tumori.

U odrasloj dobi najčešći uzroci su moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga te tumori i infekcije. Nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici također imaju ulogu u pojavi epileptičkih napadaja. Međutim, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). U bolesnika u kojih se ne mogu pretragama ustanoviti oštećenja mozga radi se o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).

Danas se ova bolest u više od dvije trećine bolesnika može dobro kontrolirati lijekovima - antiepilepticima. U ostalim slučajevima, u kojima se dostupnom antiepileptičkom terapijom ne može postići zadovoljavajuća kontrola epileptičkih napadaja, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje - primjerice, mikrokirurški zahvati ili implantacija vagusnog stimulatora.

Epilepsija utječe na sve aspekte života i lako može postati fizička, psihička i socijalna poteškoća pojedincima i njihovim obiteljima. Danas se epilepsija vrlo uspješno kontrolira, a stigma koja ju prati je posljedica neznanja i predrasuda. Kako bi se uklonila stigmatizacija bolesnika s epilepsijom, u svijetu su pokrenute brojne akcije u cilju destigmatizacije epilepsije, podizanja svijesti o toj bolesti i pokretanja različitih obrazovnih programa s ciljem razumijevanja bolesti. Važno je educirati članove obitelji i osobe iz okoline kako bi mogli provesti mjere prve pomoći u slučaju pojave epileptičkog napada.

Povodom Ljubičastog dana, u nedjelju 25. ožujka, u Zagrebu je održana akcija "Bicikliraj za epilepsiju!".