Zašto obilježavamo današnji međunarodni Dan vlažnih staništa? Jednostavno, vlažna su staništa dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta. Ovi centri bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena. Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljičnog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno.

Nažalost, prema posljednjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%. Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma, uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

Svjesni toga, u svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF radimo na restauraciji prirodnog kanala unutar našeg najvećeg močvarnog zaštićenog područja - Parka prirode Kopački rit.

„Kroz projekt 'Obnova Europske Amazone', finalizirali smo planove akcije restauracije kanala Nadjhat koji povezuje Vemeljski dunavac s Kopačkim jezerom po kojemu je park prirode dobio ime. Izrađen je detaljan plan restauracije, ishođene su sve potrebne dozvole, a u tijeku je nabava potrebne opreme za provedbu restauracije. Sami radovi bi trebali početi sredinom kolovoza", ističe Marina Petrić iz WWF-Adrije.

U Nadjhat kanalu, ključnom za prijenos vode u unutrašnjost Kopačkog rita, nagomilane su naplavljene drvene mase što otežava protok vode i uzrokuje taloženje sedimenta. To predstavlja velik problem tijekom poplava na Dunavu jer smanjuje mogućnost odljeva vode prema Kopačkom ritu. Dio je to regionalnog plana u okviru projekta „Obnova Europske Amazone" koji se provodi u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje je u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje upravo započela sadnja 30.000 sadnica crne i bijele topole, hrasta i vrbe. „Naglasak je na očuvanju močvara, ali je jednako važno i obnoviti ih", zaključuje Petrić.

Kvalitetnom zaštitom i upravljanjem vlažnih staništa, pružaju nam se brojne socio-ekonomske prilike za razvoj. Jedna takva mogućnost je integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture. Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana. Dobri primjeri su ovakvih praksi New York i Singapur, koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati.

Projekt „Obnova Europske Amazone" podržava Endangered Landscapes and Seascapes Programme (Program ugroženih krajolika i morskih pejzaža), kojim upravlja Cambridge Conservation Initiative u partnerstvu s Arcadijom, dobrotvornom zakladom Lisbeth Rausing i Peter Baldwin. Europska Amazona naziv je petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji je UNESCO proglasio svojom baštinom u rujnu 2021. godine.